Postovani prijatelji,

 

 

Evo zelim na ovaj nacin da Vas upoznam još jednom s realizacijom naših zahtjeva drzavnim organima Bosne i Hercegovine.  Pocecu s jednim od kljucnih zahtjeva, implementacija tacke VII Dejtonskog sporazuma- povratak, kao i obnavljanja procesa za povratak drustvenih stanova.

Ovaj put to cinim na taj nacin što cu uvezati odgovore naših vlasti, OHR.

Pocecu od zvanicnog izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

 

2. Inicijativa za konacnom i potpunom provedbom Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma realizuje se putem usvojene «Strategije Bosne i Hercegovine za sprovedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma», a kojom su predvideni slijedeci strateški ciljevi:

A - izvršiti u cjelosti povrat imovine i stanarskih prava najkasnije do kraja 2004. godine

B - pravno regulisati oblasti zapošljavanja, socijalne zaštite, zdravstva, školstva, penzijsko-invalidskog osiguranja do kraja 2003.godine radi osiguranja odrzivog povratka i procesa reintegriranja u BiH

C - dovršiti proces povratka izbjeglica iz BiH i raseljenih lica u BiH najkasnije do 2006. godine

D - dovršiti proces rekonstrukcije stambenih jedinica za potrebe povratka najkasnije do 2006.godine

. ( Ovoje dio zvanicnog zapisnika Ministarsrva za ljudska prava i izbjeglice-Broj07-89/03-potpisnik pomocnik ministra Ruzmira Tihic-Kadric)

 

SVJETSKI SAVEZ DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE

PREDMET: Zahtjevi za povrat stanova

Na sastanku sa predstavnicima Ministarstva za ljusdka prava i izbjeglice odrzanog dana 29.07.2003.godine, predstavnici svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine iznijeli su problem velikog broja bh iseljenika, nosioca stanarskih prava, koji su zbog propustenih rokova za podnosenje zahtjevaza povrat stanova, izgubili to pravo. S obzirom da se u velikom broju slucajeva radi o sprijecenosti nosioca stanarskog prava da podnesu zahjeve, predstavnici SSD BiH trazili su od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice da utvrde mogucnosti naknadnog podnosenja ovih zahtjeva.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice upoznato je sa problemom nosioca stanarskog prava koji nisu podnijeli zahtjev za povrat, te je isto pitanje vise puta pokrenuto kod resornih ministarstava entiteta. Problem je usloznjen i time da su mnogi poslijeratni nosioci stanarskog prva, na osnovu saznanja da nije bilo zahtjeva za povrat i uz ispunjenje drugih uslova iz relevantnih entitetskih propisa, vec otkupili i privatizirali pojedine stambene jedinice. Prema vazecim propisima rok za podnosenje zahtjeva istekao je 1998. godine i ne postoji mogucnost za naknadnim podnosenjem zahtjeva. Ovo slozeno pravno pitanje koje je u nadleznosti entiteta zahtjeva izmjenu postojecih propisa iz oblasti stambene problematike uz usaglasavanje i neposredno angazovanje drzavnih organa i medjunarodnih organizacijau BiH.

Zbog velikog broja pojedinacnih zahtjeva postoji potreba da entiteti pristupe izmjeni postojecih propisa i odrede novi rok za podnosenje zahtjeva za povrat stanarskog prava, sto je sklopu ukupnih reformi koje se provode u Bosni i Hercegovini. Ovo razmatraju predstavnici OSCE-a i drugih medjunarodnih institucija, koji su cvrsto na stajalistu da prijeratni nosioci stanarskog prava imaju prioritet u odnosu na nove korisnike.

S postovanjem

Mirsad Kebo, ministar (dokument Broj:07-93/03)

 

Slijedi odgvor Iz OHR

 U ovom pitanju apelirali ste na potpunu i punu implementaciju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i omoguce povratak u BiH.  Pored toga, na nasem sastanku pitali ste o mogucem produzenju roka za podnosenje zahtjeva za povrat imovine.

Kao sto vam je poznato, jedan od kljucnih preduslova za povratak je vracanje u posjed prijeratnih domova.  Od 1998 godine OHR je podrzao veci broj imovinskih zakon kako bi izbjeglice i raseljema osobe mogle uci u posjed svoje predratne imovine.  Rok naveden u Zakonu za povrat imovine u drustvenom vlasnistvu, koji je usvojen 1998 godine, je produzen nekoliko puta te je konacan rok za podnsenje zahtjeva bio 4 oktobar 1999 godine u Federacji BiH, a 19 april 2000godine u Republici Srpskoj.  Ne postoji rok za podnosenje zahtjeva za imovinu u privatnom vlasnistvu. Najveci napori su ucinjeni da bi se i izbjeglice i raseljene osobe upoznale sa ovim zakonskim propisima.  Pored dostavljanja brosura vecini registrovanih nevladinih organizacija u inostranstvu mnoge televiziske stanice su takodje emitovale informacionu kampanju.  OHR smatra da bi u ovoj fazi bilo nerealisticno ponovo otvarati proces skoro cetiri godine nakon isteka roka zapodnosenje zahtjeva.

Sto se tice implementacije Aneksa VII skoro jedan milon ljudi se do sada vratio i implementacija imovinskih zakona ce biti skoro u potpunosti zavrsena do kraja ove godine.  U tom trenutku OHR ce predati svoje nadleznosti za implementaciju Aneksa VII domacim vlastima.  Pod vodstvom ministra za ljudska prava i izbjeglice gospodina Kebe, vlada BiH planira politiku rekonstrukcije i povratka sa ciljem zavrsetka implementacije Aneksa VII do kraja 2006 godine.

( Ovo je dio zvanicnog  zpisnika OHR-a od 31.10.2003, potpisan od strane Viseg zamjenika visokog predstavnika ambasador Werner Wnendt.)

 

Šta reci povodom ovih odgovora, da je realnost sasvim drugacija. Sve izbjeglice se nikad nece ni vratiti, ali onima koji se vracaju treba obezbjediti nekakve objektivne uslove zivota. Taj rok povratka ne moze se ograniciti, ali i veliki je uspjeh da je porolongiran do 2006.

Povrat stanova, to je prica za sebe. Tacno je sve ovo što je navedeno, ali mišljenja da ne smijemo posustajati i ovo pitanje ponovo aktuelizirati.

OHR predaje svoje nadleznosti domacem ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice (koje u narednom periodu ocekuje svoju rekonstrukciju), a koliko ce to ministarstvo imati stvarne snage da se suoci s ovim problemom, to ostaje da se vidi.

Pitanje stanova je zaista veliko, jer mora se znati da ponekim evidencijama takvih stambenih jedinica je preko 20.000,  tzv.vojnih stanova je oko12.000 i 5.000 stanova je pod restitucijom.

Ne smijemo dozvoliti da se iz evidencija briše takvo nešto, ne zaboravimo šta se dešavalo u prošlostima oko pitanja agrarnih reformi i prisvajanja tudje imovine.

Glavni odbor ce ponovo revalizirati ovaj problem.

U narednom periodu obradicu slijedece zahtjeve tako da ce te imati potpunu sliku realizacije istih. Dopusticete mi ina disinformaciji ako je nešto u medjuvremenu došlo do nekih promjena.

Glavni odbor

 

 

 

Postovana gospodo,

 

Ovaj put cu vam pokušati da dam sve informacije koje je naš GO dobio od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, OHR i BH-a ambasade u Londonu.

Pocecu redom od Ministarsva za ljudska prava i izbjeglice, koje objaznjava koje podnosilac zahtjeva za uvodjenjem jedinstvenog školskog programa:

 

 

Jedinstveni školski program

I. Vezano za zahtjev za izradu i uvodenje jedinstvenog nastavnog plana i programa dopunskog obrazovanja za djecu u iseljeništvu, a koji je jedan od najcešcih zahtjeva dijaspore, pokrenuta je inicijativa putem resornog Minstarstva civilnih poslova BiH:

A - na izmjeni Zakona o školama (osnovnom i srednjem obrazovanju) koji bi sadrzavao odredbe kojima se regulišu dopunske škole BiH u inostranstvu i dopunsko obrazovanje djece iz BiH u iseljeništvu

B - na izradi jedinstvenog programa dopunskog obrazovanja za djecu Bosne i Hercegovine u iseljeništvu, što je predvideno Programom rada Vijeca ministara Bosne i Hercegovine za 2003.godinu.  ( Ovo je dio zvanicnog zapisnika Ministarsrva za ljudska prava I izbjeglice-Broj07-89/03-potpisnik pomocnik ministra Rusmira Tihic- Kadric)

 

Poslije posjete Ministarstvu civilnih poslova (29.07.03) za koje se smatra da je vodece ministarstvo u BiH dobili smo slijedecu informaciju:

,,Ovaj zakon o jedinstvenom osnovnom i srednjem obrazovanju, dugo je bio pripreman. To bila prava rovovska borba i kako ce se isti dati na usvajanje u avgustu 2003, što je i urađeno i tada je usvojen. Tacka 33 se iskljucivo odnosi na dopunske škole.’’

 Ovo je objašnjenje koje smo dobili u OHR-u oko našeg zahtjeva oko dopunskih škole:

,, U okviru ovog pitanja zamolili ste uspostavu jedinstvenog plana i programa za BiH dopunake škole u inostranstvu, kao i priznavanju diploma stecenih u ovim školama.

Dozvolite mi da vas obavjestim da je parlament BiH u junu usvojio drzavni Okvirni zakon o osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju koji se bavi pitanjem BiH dopunskih škola.  Ovim zakonom se utvrdjuje da se od ove školske godine zajednicke nastavne jezgre predaju u svim osnovnim i srednjim školama u BiH te trebaju do odredjenog stepena biti predavani i u ovim školama.  Na ovaj nacin djeca školaskog uzrasta koja se vracaju u Bosnu I Hercegovinu iz inostranstva bi imale manje teškoca da nastave svoje osnovno ili srednje obrazovanje u bilo kojoj školi u BiH.  Medjutim, osnivanje i rad dopunskih škola ce biti regulisano bileteralnim sporazumom izmedju BiH i zemalja domacina.

Veoma je vazno uociti da zakonodavstvo nizeg stepena, tj. Entitetski i kantonalni zakoni o osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju koji treba biti harmonizovan sa drzavnim Okvirnim zakonom i trebaju ih usvojiti nadlezni parlamenti do kraja ove godine, utvrdjuju puno priznavanje uvjerenja iz stranih školskih institucija za osnovno i srednje obrazovanje za sve gradjane BiH”.

( Ovo je dio zvanicnog radnog zpisnika OHR-a od 31.10.2003, ptpisan od strane Viseg zamjenika visokog predstavnika ambasador Werner Wnendt.)

Na kraju imamo obavjest od BH-a ambasade iz Londona i njihovim obavezama prema dopunskim školama(napominjem da takve obaveze se mogu primjeniti na svaku BH-a ambasadu).

 

 

Ambasada Bi H

London, 24.06.2003

SVIM BIH UDRUZENJIMA U VELIKOJ BRITANIJI I SJEVERNOJ IRSKOJ

Poštovana gospodo,

Obavještavamo vas da smo na zahtjev Ambasade BiH u Londonu dobili informaiciju od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke u vezi izvodenja dopunske nastave za djecu iz BiH i priznavanja uvjerenja i svjedocanstava.

Ministarstvo nas je obavijestilo da se odjeljenja za dopunsku nastavu mogu osnovati:  

-          Ako ima dovoljan broj ucenika (10-12)

-          Ako postoji radni prostor i oprema

-          Odgovarajuci nastavni kadar (završena uciteljska škola, završena pedagoška akademija ili profesori sa završenim nastavnim fakultetom)

-          Fiansijska sredstva za rad odjeljenja

Zadatak Ambasade je da daje saglasnost za izbor nastavnika, da ovjerava uvjerenja i svjedocanstva, da pomaze u nabavci knjiga i školske literature, da prati rad škola i povremeno informiše Ministarstvo o ovim aktivnostima.

Ministarstvo je obavijestilo da je Clanom 20. Pravilnika o dokumentaciji i evidenciji u odjeljenjima za dopunsku nastavu koja se organizira za djecu drzavljana BiH u inozemstvu (‘Sluzbeni list RBiH’ broj 21/94) propisano da uvjerenja, odnosno svjedocanstva o završenim razredima, odnosno školi, vaze samo uz svjedocanstva redovne škole zemlje u kojoj su djeca boravila.

PrviSekretar
Dag Dumrukcic

Eto to su objašnjena koja su dobivena od najeminentnijih organizacija koje se bave po ovom pitanju, kao i sva druga objašnjena i ovo je kontradiktorno (cak se datumi u izjavama MCP I OHR kod usvajanja tog zakona ne podudaraju, na završetku u izvještaju OHR se spominje da ce ovo pitanje biti regulisano bileterlnim sporazumom izmedju BH i zemlje domacina itd.)

Neshvatljivo je da jedno takvo Ministarstvo kao što je MCP, nije u stanju da pošalje jedno kompletno objašnjenje povodom ovog pitanja.

Jedno je ipak najvaznije ne dozvolimo da na nam naša djeca ostanu bez najvece prirodne vrijednosti, maternjeg jezika.

 

 

 

 

Poštovane kolege,

 

Evo vam obrazlozenje za slijedeci naš zahtjev, priznavamje diploma stecenih u inostranstvu.  Ne zelim da se ponavljam ali ovo je prikaz kompletno uradjen prema informacijama koje mi posjedujemo, do sada. Svi ovi dokumenti mogu nam posluziti kao polazna osnova, ako nismo zadovoljni s ovakvim obrazlozenjima.

Po ovom najzaduzenije je Ministarstvo civilnih poslova, pacemo poceti s njihovim obrazlozenjem sa sastanka odrzanog 29. 07 .03 u Sarajevu.

 

OVJERA DIPLOMA:   Po ovoj tacci nije mnogo urađeno.  Kako nam je receno, reforma visokog obrazovanja treba da se izvrši i da se zakon o visokom školstvu treba prosljediti parlamentu na usvajanje do oktobra ove godine.  Ovjera diploma je izazvala najvecu polemiku i nejasnoce.  Culi smo razlicite komentare i primjedbe, pocev od Danske, gdje je to moguce obaviti i telefonskim razgovorom ili kako je to nemoguce uraditi i kad te zvanicna naša drzava pošalje po programu razmjene na studiranje u inostranstvo.

Zašto, zato što mi nemamo ENIC centra koji se bavi tim poslovima i mi smo jedina zemlja u Evropi koja nema takvog centra.

REALIZACIJA-Kako nam je objasnio sekretar gospodin Daut iz ministarstva za civilne poslove: ,,Pošto smo mi potpisnici Lisabonskog sporazuma, a kasni se sa verifikocijom istog, po tom sporazumu automatski to bi se trebalo riješiti.  Isto tako nam je receno da se ocekuje da se do kraja oktobra stavi zakon o visokom obrazovanju u parlamentarnu proceduru i da ce se u paketu riješavati i to pitanje.

Poslije takvog objašnjena imamo još jedno iz Ministarsva za ljudska prava i izbjeglice:

Pitanje nostrifikacija diploma stecenih u inozemstvu je pitanje koje se riješava u sklopu reforme visokog obrazovanja, koja je u toku i ima za cilj priblizavanje bh obrazovnog sistema evropskim standardima. Pocetkom septembra Bosna i Hercegovina ce potpisati i ratifikovati Bolonjsku deklaraciju. Do potpune reforme obrazovnog sistema oformit ce se institucija za priznanje diploma na drzavnom nivou, cime ce postupak priznanja diploma biti jedinstven i ubrzan. Sada nostrifikaciju diploma vrše fakulteti prema postupku utvrdenom Zakonom o nostrifikaciji i ekvivalenciji inostranih diploma iz 1988. godine, tako da su vrijeme i troškovi priznanja diploma razliciti od fakulteta do fakulteta. Inace diplome stecene u inozemstvu priznaju se u svim slucajevima postojanja ekvivalentnog fakulteta u Bosni i Hercegovini. Radi se o pojedinacnim slucajevima kada inostrana diploma nije priznata i tada nostrifikaciju vrši posebna komisija koja se obrazuje u tu svrhu.

( ovako obrazlozenje smo dobili od zamjenika ministra gđa Rusmira Tihic-Kadric, dokument broj 07-89/03)

 

Trece obrazlozenje imamo od OHR, (Ovo je dio objašnjena koje smo dobili prilkom zadnjeg susreta naše delegacije sa Višim zamjenikom Visokog predstavnika, ambasador Werner Wnendt, 31.10.2003)

,,Nostrifikacija/Prizanavanje/ diploma i stecene strucne spreme drzavljana BiH

U okviru ovog pitanja ste zatrazili priznavanja diploma i strucne spreme koju su drzavjani BiH stekli u inostranstvu.

Vjerovatno ste upoznati s cinjenicom da su ovo ljeto vlasti BiH potpisali Lisabonsku konvencuju o priznavanju- a ne vise nostrifikaciju- medjunarodnih visokoskolskih diploma i strucne spreme.  Parlament BiH, a potom Predsjednistvo, trebaju ratifikovati ovu Konfenciju uskoro tj pocetkom novembra 2003 godine.

Jedan od osnovnih mehanizama za njegovu implementaciju je osnivanje drzavnog centra za informacije I priznavanje (ENIC/NARIC).  Ministarstvo civilnih poslova je otpocelo proceduru za osnivanje ove angencije pocetkom oktobra uz podrsku Vijeca Evrope, OHR i OSCE-a uz ucesce obrazovnih vlasti BiH i univerziteta.

Budjet, lokacija, sastav itd Agencije trebaju biti predmet rasgovora i dogovora ovih strana do kraja ove godine.  Opis zadataka ove Angenicije trba biti dovrsen i teoretski Agencija treba biti osnovana pocetkom naredne godine.  U skladu sa ovim vremenskim rasporedom Agencija treba biti u potpunosti popunjena osobljem i poceti rad u drugoj polovini 2004 godine.

I visoki predstavnik, kao i OHR uopce su misljenja da je ovaj process veoma vazan za povratak dobro obrazovanih mladih strucnjaka i njihov doprinos rekonstrukciji i razvoju BiH.  OHR ostaje jedan od instrumenata kojim se trazi hitno i rano osnivanje ove Angencije kao jedne od nasih prioriteta u reformi obrazovanja.

Vise detalja je na raspolaganju u Ministarstvu civilnih poslova kao vodecem drzavnom ministarstvu.”

Ovdje mozete da procitate tu istu informaciju iz sredstva informisanja:

BIH PRIMLJENA U BOLONJSKI PROCES

SARAJEVO, 24. JUNA (ONASA) - BiH je primljena u Bolonjski proces, koji je trenutno najvaznija i najveca reforma visokog obrazovanja u Evropi, navodi se u pismu, koje je predsjedavajuci ekspertne grupe za pracenje rada unutar Bolonjskog procesa Dionisis Kladis (Dionyssis Kladis) uputio entitetskim ministrima obrazovanja, Zijadu Pašicu i Gojku Savanovicu, saopcilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
“Cast mi je, u ime ekspertne grupe Bolonjskog procesa, informirati vas da je ova grupa na sastanku u Atini, 20. i 21.juna 2003. godine, prihvatila zahtjev BiH za ukljucenje u Bolonjski proces”, kaze se u pismu.
Osnovni cilj Procesa je uspostava sistema visokog obrazovanja u Evropi do 2010. godine, u kojem bi bile međusobno priznavane fakultetske diplome i unaprijeđena razmjena profesora i studenata.
Prema njegovim rijecima, odluka je donesena nakon razmatranja izvještaja entitetskih ministarstava o napretku u oblasti sistema visokog obrazovanja u BiH u posljednjih godinu dana.
Ova odluka vec je uvrštena u Nacrt berlinskog Komunikea koji je usvojen u Atini, a o kojem ce raspravljati ministri obrazovanja i kulture na samitu u Berlinu u septembru 2003. godine, navodi se u saopcenju.

Poslije svih ovih informacija moze se izvuci jedan zakljucak, da nema obrazlozenja od ovih pomenutih ministarstva, šta se naj poslednje desilio. Ovo je  i jedan nacin rada, pa i ako hocete i odnosa prema dijaspori. Po meni ova ministarstva su nadlezna da nam pošalju sve naknadne informacije, ako  je došlo do kakvih promjena. Medjutim to nije slucaj.  Vjerovatno opet moraš da pišeš, da cekaš na odgovor i tako vrijeme prolazi.

 

 

Poštovane kolege,

 

Ovaj put cu vas upoznati, s dva naša zahtjeva, s cijenom pasoša i nadoknadom radnog staza u periodu ' 92-' 95 godina.  Naš zahtjev u vezi pasoša polazio je od toga, zašto je cijena pasoša skuplja ako se vadi u našim predstavništima, nego kad isti vadiš u BiH.  Trazili smo da se cijene pasoša smanje i da se prilagode uslovima drzava u kojima sad zivimo.

Drugi naš zahtjev je polazio od toga da se ljudima koji su u godinama rata (' 92 -' 95) bili izbaceni s posla, ne svojom krivicom, te iste godine uracunaju u radni staz.  Isto tako da se onima koji su kriminalnim radnjama poslati u zarobljeništvo, u logore, da se istim rok proveden u tim kazamatima racuna beneficirano.

 

I-                    CJENA PASOŠA

 

Prvo obrazlozenje smo dobili od zamjenika ministra u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, Ruzmira Tihic-Kadric i taj zvanican dokument nosi broj 07-89/03.

Troškovi vezani za izdavanje pasoša drzavljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu u ambasadama i DKP-a BiH utvrdeni su i u skladu su sa Zakonom o administrativnim taksama BiH, Sl.glasnik BiH broj 14/99 i dopunom Zakona, Sl.glasnik 32/00. Smanjenje troškova izdavanje pasoša podrazumjevalo bi promjenu Zakona tako da nije realno ocekivati izmjenu u predlozenom pravcu.

Drugo obrazlozenje je stiglo iz OHR-a.

,, Dopustite da vas obavjestim da je prema odredbama Zakona o putnim ispravama BH cijena bh pasosa iznosi 30 Km.  Drzavljani BiH koji pasose uzimaju u diplomatskoj i konzularnoj mrezi treba da plate dodatni porez od 180 KM, koji je predvidjen Zakonom o administrativnom oporezivanju BiH.  Pored toga, drzavljani BiH koji zive u inostranstvu u statusu izbjeglica imaju pravo na 50% popusta na gore spomenute poreze.  Stoga drzavljanin BiH koji boravi u inostranstvu mora platiti 30Km +180 KM da bi dobio pasos, a u slucaju izbjeglice to je 30KM+ 90KM.

Cjena bh pasosa je stvar vladine poltike.  Medjutim drzavljnai BiH imaju pravo da zahtjevaju uspostavu odgovarajucih sistema kojima se osigurava transparentno prikupljanje i deponovanje drzavnih prihoda u skladu sa zakonom.  Ministarstvo civilnih poslova BiH je tijelo nadlezno za bh pasose i treba ga kontaktirati radi daljih informacija.''

(Ovo je dio objašnjena koje smo dobili prilkom zadnjeg susreta naše delegacije sa Višim zamjenikom Visokog predstavnika, ambasadora Werner Wnendt, 31.10.2003)

Moja razmišljanja o vom problemu idu u tom pravcu, da je to jedan veliki birokratski aparat pregolem za jednu takvu drzavu kao što je BiH.  Vjerovatno da se djelom od sredstava dobivenih na osnovu izdavanja tih istih pasoša finansira taj aparat i dok god se u takvom ministarstvu ne izvrši reorganizacija tako ce to i biti.

 

NADOKNADA RADNOG STAZA (' 92-' 95)

Prvo obrazlozenje smo dobili iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje se obavezalo da ce potrebne informacije sakupiti od nadleznih ministarstva i da ce nas obavjestiti o tome pismenim putem.  Zamjenik ministra u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, Ruzmira Tihic-Kadric je to i ucinila i taj zvanican dokument nosi broj 0789/03.

 

SOCIJALNA I PENZIONA PROBLEMATIKA:  Što se tice godina radnog staza izgubljenih za vrijeme rata nije to nije usklađeno i to je dugotrajan proces.

,, Pitanja vezana za radni odnos, socijalnu zaštitu i penzijko-invalidsko osiguranje su u nadleznosti entiteta, a na drzavnom nivou Ministarstvo civilnih poslova koje je prema novom Zakonu o ministarstvima nadlezno za utvrdivanje osnovnih nacela, koordiniranje aktivnosti i uskladivanje planova i aktivnosti entitetskih tijela vlasti u ovim oblastima. U pogledu inicijative za pravno uredenje naknade štete koja je nanešena gradanima Bosne i Hercegovine nezakonitim otkazima iz radnog odnosa i izgubljenim radnim stazom u periodu 1992-1995. godine, kao i vremena provedenog u koncentracionim-sabirnim logorima i na tzv. radnoj obavezi u penzioni staz u duplom trajanju, potrebno je prvo urediti pravnu legislativu na nivou drzave u oblasti radnih odnosa, socijalne zaštite i penzijsko-invalidskog osiguranja. Obzirom da je novim Zakonom o ministarstvima znacajan broj pitanja prenešen u nadleznost Ministarstva civilnih poslova, te da riješavanje ovih pitanja podrazumjeva promjenu zakona i jedinstveno riješavanje na drzavnom nivou Vijece ministara BiH ce u narednom periodu definisati probleme u ovim oblastima i utvrditi prioritete u njihovom riješavanju.

 

Drugo obrazlozenje stiglo nam je od OHR-a, tacnije od Višeg zamjenika Visokog predstavnika, ambasadora Werner Wnendt od 31.10.2003,

·        ,,Izgubljeni'' radni staz 1992-1995

Ovom vasom incijativom trazi se uspostavljane zajednickog sistema naknada za gradjane BiH koji su nezakonito otpusteni sa posla i izgubili radni staz u periodu od 1992-1995.

Mogu vam potvrditi da OHR kao organizacija ne podrzava uspostavljane bilo kakvog zakjednickog sistema   naknade  za gradjane BiH koji su bili nezakonito otpusteni.  Nadlezni sudovi su jedine institucije koje mogu odluciti da li je neka osoba nezakonito ili zakonito otpustena.  Isto se odnosi na donosenje odluke o naknadi  za  nezakonito otpustene radnike o cemu mogu odluciti samo sudovi u BiH.'''

Neki veliki komentar povodom ovog pitanja nije potreban. Skoro riješenje nije na vidiku, a narocito poslije ovakvih odgovora.

Samo cu dodati jednu malu opasku, koji ce to sudovi biti i koliko ce tim sudovima biti potrebno godina da riješe te sve pojedinacne slucajeve.

 

   Satelitska Drzavna televizija

 

I ovo je jedna od tacaka koje GO podnio drzavnim politickim BH-a organima. Ja znam da neki od vas imaju informacije o ovom problemu, ali moja duznost da vas obvjestim i dam sve informacije po ovom pitanju. Prilikom davanja informacija sluzicu se podacima koje smo dobili zvanicnim putem kao informacijama iz sredstava informisanja. Pocecu redom, od informacija koje smo dobili prilikom našeg zadnjeg susreta u ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvu za civilne poslove.  Sastanak je odrzan 29.jula 2003 godine u Sarajevu.

Posjedujemo i kopiju zvanicnog zapisnika od strane zamjenika ministra gospodina Kebe, gđa Rusmira Tihic-Kadric, dokument broj 07-89/03.

 

SATELITSKI TELEVIZISKi PROGRAM:  Kako su nas obavjestili u oba ministarstva novac za satelitski program je obezbjeđen i program BiH bi se trebao emitovati prije Nove godine.

Aktivnosti za pokretanje pokretanje satelitskog programa su u toku. Sredstva za finansiranje ponovnog uspostavljanja satelitkog programa predvidena su budzetom Bosne i Hercegovine. Pocetak emitiranja satelitskog programa u zavisnosti je od sprovodenja potrebne procedure za nabavku neophodne tehnicke opreme potrebne za emitiranje programa. S obzirom na duzinu trajanja ove procedure pocetak emitiranja satelitskog programa televizije BiH ocekuje se krajem 2003. godine.

Satelitski program BHTV

Inicirali ste i apelirali na uspostavu i pocetak rada satelitskog programa BHTV sto je prije moguce.

Trebate biti upoznati sa cinjenicom da se javni rtv sistem suocava sa finansijskim kolapsom.  To je razlog zasto su pokrenute reforme koje trebaju rijesiti ovu instituciju.

Novi modeli zkona su prezentirani lokalnim vlastima na razmatranje.  Postoji opasnost da novac Evropske unije u iznosu oko 1,5 milion euro namjenjen za transmisionu opremu PBS-a bude izgubljen ako se uskoro ne vide konkretni rezultati.

Bez ove donacije PBS ce morati iznaci druge nacine da pocne emitovati na svom vlasitom kanalu.  Kao sto vam je poznato, PBS trenutno emituje glavni dnevnik i povremeno prenosi medjunarodne sportske i zabavne dogadjaje dva entitetska emitera.

Kako stvari stoje u ovom trenutku PBS nije u mogucnosti da osigura satelitski program za dijasporu.  Prevenstveni razlog je sto nije osigurano finansiranje.

Savjetujemo vam da uspostavite direktnu vezu sa PBS-om i drzavnim vlastima po ovom pitanju.

(Ovo je dio objašnjena koje smo dobili prilkom zadnjeg susreta naše delegacije sa Višim zamjenikom Visokog predstavnika, ambasador Werner Wnendt, 31.10.2003)

NASTAVAK POMOCI PBS-u OD 1,5 MILIONA EURA

SARAJEVO, 10. Novembra (FENA) – Mjere koje su poduzele BH vlasti i Upravni odbor Javnog programskog servisa BiH dovoljne su da Evropska komisija nastavi program pomoci za reformu PBS-a u vrijednosti od 1,5 miliona eura, saopcili su danas na konferenciji za novinare u Sarajevu šef Delegacije Evropske komisije u BiH Michael Humphreys i visoki predstavnik Paddy Ashdown.

Oni su, medjutim, upozorili da je potrebno još dosta toga uraditi na reformi PBS-a, prije svega da se implementira dogovoreno.

Kako je kazao Humphreys, u Evropskoj komisiji zele biti sigurni da su u Upravnom odboru PBS-a ozbiljni u ispunjavanju obaveza iz akcionog plana kako bi se nastavilo s pruzanjem podrške.

Evropska komisija, rekao je on, ima još jedan program pomoci vrijedan tri miliona eura za koji su uvjeti vec odredjeni – nastaviti implementaciju obaveza koje su vec preuzete.

Ashdown je podsjetio da su trojica premijera potpisali sporazum o reformi PBS-a koji predstavlja okvir za rješavanje ovog problema. Oni su se, izmedju ostalog, obavezali da ce formirati radnu grupu s ministrom prometa i komunikacija BiH Brankom Dokicem na celu ciji ce zadatak biti izrada zakona na drzavnom nivou o javnom RTV sistemu. Ashdown je zatrazio od Vijeca ministara BiH da do 15. decembra usaglasi zakon koji predlozi radna grupa.

Sa druge strane, u svom pismu visokom predstavniku Izvršna komisija Upravnog odbora PBS-a se obavezala da ce nastaviti rad na finalnoj verziji plana rekonstrukcije PBS-a, pri cemu ce kao polazna osnova sluziti plan BBC tima. Predstavnici medjunarodne zajednice ocekuju njegovo stupanje na snagu najkasnije do 1. januara naredne godine.

Upitani kako ce rješavati problem viška zaposlenih na PBS-u, kojih prema planu BBC-a ima oko 500, Ashdown i Humpreys su kazali da to pitanje treba postaviti rukovodstvu PBS-a te da ce se ono regulirati novim zakonom na drzavnom nivou.

“To je zadatak za domace vlasti, a ne za nas”, kazao je Ashdown.

Izvor/Source: FENA

Kad sagledate sve podatke koje smo sakupili, cinjenica je da još nemamo satelitskog televiziskog programa za dijasporu. Sve drugi problemi su irelevantni, samo još jednom pokazuju sporost u riješavnju bilo kakvih problema.  Na jednom mjestu se spominje,, sva trojica premijera su potpisali….’’, isto kao da se radi o tri drzave. Sve su to pokazatelji jednog zamršenog politickog sistema koji nam je nametnut, a što je još najgore uvjeravaju nas da to moze da funkcioniše.  Isto kao kod dugih naših zahtjeva i povodom ovog zahtjeva nemamo nikakvih objašnjenja u jednom kontinuetu kojim bi se dijaspora informisala o eventualnim promjenama. Izgleda da cemo se opet morati oglašavati povodom ovog pitanja, ali kako izgleda ne preostajenam ništa drugo nego da Novu godinu docekujemo gledajuci pink.

 

Poštovani prijatelji,

 

Ovaj put cu vas upoznati s ekonomskim programom, pod imenom Bukdozer i koji se uvodi u Bosnu i Hercegovinu. Obrazlozenja su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, a drugo je iz OHR-a.

 

 

8. Dosljedna provedba akcije «Buldozer»

Prema procjeni Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu akcija «Buldozer» odvija se po predvidenoj dinamici. Završena je prva faza buldozder akcije. Novih 50 bulozder reformi treba biti definisano do 20. Septembra, a provedene najkasnije do 4. Decembra ove godine. Ovo je kratka informacija koju smo mi dobili podsredstvom zamjenika ministra u Ministarstvu za ljdska prava i izbjeglice, Ruzmire Tihic-Kadric i taj zvanican dokument nosi broj 07-89/03.

 

Implementacija Buldozer reforme

Ovom incijativom se apelira na hitnu implementaciju aktivnosti Buldozer programa.

Dopustite da vam razjasnim da nije predvidjen zavrsetak Buldozer reformi.  Buldozer je u osnovi incijativa sa otvorenim vremenom trajanja.  Konkretno, treca faza Buldozea ce traziti institucionalizaciju mehanizma dijalog izmedju javnog i privatnog sektora, koji otpocinje i ohrabruje Buldozer.

Radi boljeg shvatanja mogu vam ukratko objasniti sta je postignuto do sada.

·        50 reformi je uoceno i implementirano

·        faza verifikacije implementacije ovih reformi je u toku

·        uskoro ce se objaviti knjizica u kojo se navode koristi i rezultati Faze I Buldozera

Druga faza :

·        sest regionalnih Buldozer oedbora je osnovano u svrhu prikupljanja informacija o preprekama i analize mogucih rezultata

·        50 reformi koje su indentifikovali regionalne buldozer komisije

·        uskoro ce se objaviti knjige u kojoj su navedene sve predlozene reforme

·        jedinice zahitnu reformu(ERU) su osnovale vlade oba entiteta i Brcko Distrikta- one ce osigurati implementaciju Faze II reformi-osnivanje ERU na drzavnom nivou se ocekuje iduce sedmice.

Nadam se da cete ove informacije i savjete smatrati korisnim

S postovanjem,                                                                         Sarajevo, 31 oktobar 2003 godine

Ambasador Werner Wnendt

 

Evo to su kratka obrazlozenja o projektu Buldozer. Da li je dolazilo do promjena u njegovoj realizaciji poslije ovih izvještaja to ne mogu da vam kazem, jer zvanicnih izvještaja nemamo,

Za nadati se da ce ova opracija dovesti do nekog veceg pomaka u privrednom zivotu naše zemlje, a vjerovati je da je ovaj projekat radjen prema uslovima i potrebama Bosne i Hercegovine.

 

 

 

Poštovani prijatelji,

 

Evo napokon došli smo do onog najvaznijeg našeg zahtjeva, dvojno drzavljanstvo.  Vjerovatno ste upoznati da su naše delegacije imale dvije zvanicne posjete odredjenim strukturama BiH vlasti (08-09.04.2003 te 29.07.2003) i dva puta sa predstavnicima OHRA (08.04.2003 te 24.10. 2003).  U tim razgovorima s najvecim autoritetima iz politickog zivota Bosne i Hercegovine, pokušali smo da riješavamo naše probleme.

Ovo pitanje bilo je diskutabilno i provlacilo se kroz naša sredstva informisanja, cak je bila uradjena i peticija kojom se trazilo uvodjenje dvojnog drzavljanstva.  Pokušacu jednim hronološkim redom da vam priblizim kako se odvijao citav proces.

 

(Pedi Esdaun izmijenio BH. Zakon

Dvojno drzavljanstvo rijesiti u narednih deset godina

Do 1 Januara 2013. Godine treba naci modus za rjesavanje ovog problema * Visoki predstavnik predlozio izmjene ustava * Nove BH vlasti nisu pale na ovom ispitu

Visoki predstavnik Pedi Esdaun u ponedjeljak je, kako je i najavljeno, nametnuo izmjene i dopune Zakona o drzavljanstvu kojim se tranzicioni period u toku kojega se mora rijesiti problem dvojnog drzavljanstva produzava do 1. Januara 2013. godine.

Esdaun je inicirao da se u drzavnom Parlamentu u narednih sest mjeseci pokrenu aktivnosti koje bi liberalizirale proceduru za dobivanje dvojnog drzavljanstva i ta kategorija rijesila po uzoru na norme usvojene u nizu zapadnih zemalja.

Komunisticki ostatak

- Rjesenje koje je propisano u Ustavu BiH jeste recidiv ustava nekadasnje Jugoslavije. Normalna evropska i medunarodna praksa je da se ne ogranicava drzavljanstvo samo na drzave sa kojima BiH ima bilateralne sporazume, vec da se gradanima dopusti da uzivaju privilegiju dvojnog drzavljanstva bez restrikcija, tamo gdje na to imaju pravo. Time ce gradani BiH dobiti najsire mogucnosti da putuju i odrzavaju kontakte s ostatkom svijeta - naglasio je Esdaun.

On je naveo da su moderniji standardi u dvojnom drzavljanstvu prihvaceni i u SAD, Kanadi, na Novom Zelandu, Italiji i mnogim drugim zemljama, a da Velika Britanija, na primjer, vec vise od 50 godina nema odredbu po kojoj bilateralnim sporazumom treba urediti pitanje dvojnog drzavljanstva.

- U Londonu su mi objasnili da je to kljucni razlog zasto oni ne mogu zakljuciti sporazum sa BiH o dvojnom drzavljanstvu jer njihova legislativa ne poznaje obavezu bilateralnog sporazuma - kazao je Esdaun.

Nuzno djelovanje

On je pojasnio da je bio prinuden djelovati, a na zahtjev Predstavnickog doma Parlamentarne skupstine BiH, jer su u pitanje dosle sudbine stotina hiljada gradana BiH sa dvojnim drzavljanstvom.

- Bilo bi neodgovorno sa moje strane, ali i vrlo stetno po BiH, kada bih dopustio da se to desi - kazao je Esdaun.

Visoki predstavnik kazao je da njegovim djelovanjem nisu izgubile institucije BiH. Istakao je da je dobro da je Predstavnicki dom usvojio neophodne promjene, a da Dom naroda bh. Parlamenta jos nije konstituiran.

S. N.

Rok od sest mjeseci

Esdaun smatra da je moguce da se ustavna materija iz oblasti dvojnog drzavljanstva moze rijesiti u roku od sest mjeseci.

- Vjerujem da sada postoji mogucnost ali i potreba da Parlamentarna skupstina BiH u predstojecem periodu razmotri, ako je potrebno, i reviziju Ustava BiH, te duboku reformu propisa o dvojnom drzavljanstvu kojima bi smo se priblizili praksi uobicajenoj u razvijenom svijetu.

Time bi bio izbjegnut princip etnickog pristupa rjesavanju ovog problema, osigurali bi se blizi odnosi BiH i dijaspore, te, sto je najvaznije za sve, omogucilo bi se da gradani BiH sto je moguce slobodnije putuju po svijetu - kazao je Esdaun.

 

ZASTUPNICKI DOM PARLAMENTA BiH USVOJIO PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O DRZAVLJANSTVU

Sarajevo, 13.05.2003. - Zastupnicki dom drzavnog Parlamenta usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o drzavljanstvu, kojima se eliminira mogucnost gubitka drzavljanstva Bosne i Hercegovine u slucaju dobrovoljnog sticanja drzavljanstva druge drzave.

Izvor/source: www.pbsbih.ba

 

Ovo je dio izjave Minstra Kebe zvanicnom listu Dijaspore,,Sabah”’-09.06.03.):

SabaH: Nedavno je Seada Palavric inicirala promjene zakona koji se ticu i dijaspore. o cemu se radi?

KEBO: Na inicijativu poslanika u drzavnom parlamentu Seade Palavric Zastupnicki dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je prijedlog izmjene i dopune Zakona o drzavljanstvu kojim se eliminira mogucnost gubitka drzavljanstva Bosne i Hercegovine u slucaju dobrovoljnog sticanja drzavljanstva druge drzave. Ovom izmjenom zakona legalizirano je dvojno drzavljanstvo, tako da gradani BiH koji su stekli ili sticu drzavljanstvo druge drzave imaju pravo da zadrze drzavljanstvo BiH.

 

. (Ovoje dio zvanicnog zapisnika Ministarsrva za ljudska prava I izbjeglice-Broj07-89/03-potpisnik pomocnik ministra Rusmira Tihic- Kadric )

DVOJNO DRZAVLJANSTVO:  Prvo, kako vec svi znate ono je usvojeno i nalazi se u daljnoj parlamentarnoj proceduri.

U realizaciji inicijative legalizacije dvojnog drzavljanstva poduzete su potrebne aktivnosti u ovom pravcu. Posljednjom izmjenom i dopunom zakona o drzavljanstvu eliminira se mogucnost gubitka drzavljanstva Bosne i Hercegovine u slucaju dobrovoljnog sticanja drzavljanstva druge drzave. Ovom izmjenom legalizirano je dvojno drzavljantvo, tako da gradani BiH koji steknu drzavljanstvo druge drzave imaju pravo da zadrze drzavljanstvo Bosne i Hercegovine. Prijedlog izmjene i dopune Zakona o drzavljanstvu usvojio je Zastupnicki dom Parlamentarne skupštine BiH. Prijedlog Zakona nalazi se u daljnjoj parlamentarnoj proceduri

Zatim slijedi obrazlozenje iz OHR-a:

,, U vasoj  incijativi trazite da se rijesi pravni status osoba iz BH- dijaspore kojisu uzeli ili planiraju da uzmu drugo drzavljanstvo.

Ustav B iH clan1. (7) kaze:  ,, Gradjani BiH moogu uzeti drzavljanstvo druge drzave pod uslovom da postoje bileteralni sporazum izmedju BiH  i drzave kojim se regulise ovo pitanje, a koje je odobrila Parlamentarna skupstina u skladu sa clanom IV(4) (d)''.

Do ovog trenutka bileteralni sporazumi o dvojnom drzavljanstvu su potpisani samo sa Srbijom i Crnom Gorom dok je potpisivanje sporazuma sdrugim zemljam bivse Jugoslavije Trenutno odlozeno.  Sto se tice drugih zemalja ovo je regulisano njihovim vlastitim zakonima o drzavljanstvu.''

 ( Ovo je dio zvanicnog  zapisnika OHR-a od 31.10.2003, potpisan od strane Viseg zamjenika visokog predstavnika ambasadora Werner Wnendt.)

Sudeci prema ovim navedenim informacijama, Zakon o dvojnom drzavljanstvu jos nije konacno usvojen. S obzirom na razlicite interpretacije ovog problem sve skupa Vas molimo da nam u pismenoj formi do 05.12.2003g odgovorite kada ce Zakon biti konacno usvojen, kako bi SSDBIH mogao informisati cjelokupnu BiH dijasporu o sudbini nase inicijative.   Osim toga molim Vas da nam posaljete kopiju ovog zakona i konkretno obrazlozenje na koga ce se tacno odnositi.(ovo je poenta našeg pisma koje smo poslali 21.11.2003. svim relevantnim politickim strukturama u BiH .

21.11. 2003.godine dobili smo odgovor iz Ministarstva za itbjeglice i ljudska prava, gospodina Mirsada Kebe sa slijedecim sadrzajem:

,,Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na 14. sjednici odzanoj 28. i 29.11.2003. godine odbio je da razmatra odredbe pomenutog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o drzavljanstvu Bosne i Hercegovine.

U skladu sa clanom 90.2. Poslovnika doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drzavljanstvu Bosne i Hercegovine se smatra odbijenim!?

Toliko smo bili naivni da smo povjerovali politicarima koji su nas ne tako davno odveli u rat i propast. Kako smo bili samo naivni i pisali o tome kao gotovoj stvari, ne znajuci šta se to tamo iza bvrda valja. Laz i samo Laz!

Što bi naš narod rekao:,, Uvece trista, ujutru ništa!''

Šta reci o svemu ovom, svjedoci ste da se povela jedna šira akcija od strane GO kao bi se pokušalo da se ovaj problem ponovo aktualizira. Nedopustivo je sjediti skrštenih ruku i samo klimati glavom i ništa uraditi. Duznost svih nas, a posebno clanova GO da budu nosioci aktivnosti kako oko peticije ili bilo kojeg nacina izrazavanja bunta prema ovakvoj sramnoj odluci. Plan reagovanja je napravljen i on je na papiru, ali bez našeg ucešca i ostace na papiru,

Ne trebamo više da stidljivo govorimo i da pitamo:,, Da li se treba ustav mjenjati?’’

Ne, sad trebamo decidno traziti da se ustav izmjeni, ako se to ne desi niti cemo imati drzave, niti dvojnog drzavljanstva!

Na kraju bih vas svih pozvao da damo još veci doprinos ovoj akciji, posebno Peticiji!!!

 

Na kraju zelimda vam svima zazelim SRETNU NOVU GODINU!