Namik Alimajstorovic, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH
Osam zahtjeva bh. vlastima
Predstavnici
SSD BiH zatrazili od bh. vlasti liberalizaciju dvojnog drzavljanstva, donosenje
jedinstvenog plana i programa za dopunsku nastavu, smanjenje cijena pasosa i
jednostrano priznavanje diploma stecenih u inostranstvu i. Zasto je Bosancima u
dijaspori ukinut satelitski program drzavne televizije i hoce li ga uopste biti?
Zasto je delegacija ljuta na premijera Terzica i koje zastupnike Parlamentarne
Skupstine BiH ne interesuje vise od milion njenih gradana?
“OSLOBODJENJE”,
17/18.04.03, str. 15
SARAJEVO
–
Prosle sedmice, u trodnevnoj posjeti drzavnim organima vlasti u BiH i OHR-u
boravila je delegacija Svjetskog saveza dijaspore BiH. O
problemima gradana BiH koji zive u dijaspori delegacija SSD BiH u Sarajevu
razgovarala je sa clanovima Predsjednistva BiH, predstavnicima Ministarstva za
ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva civilnih
poslova, Saveza udruzenja izbjeglica i raseljenih lica u BiH i Matice iseljenika
BiH. Ovoj posjeti mediji u
BiH posvetili su punu paznju. O tome sta su predstavnici bh. dijaspore trazili i
predlagali bh. vlastima, juce smo razgovarali sa Namikom Alimajstorovicem,
predsjednikom SSD BiH.
Osam
inicijativa dijaspore
-
Prvi dan nase posjete organima vlasti u BiH sastali smo se sa Mirhunisom
Zukic, predsjednicom Saveza udruzenja izbjeglica i raseljenih lica u BiH, Mirsadom
Kebom, ministrom za ljudska prava i izbjeglice u Vijecu ministara BiH i dr.
Gerhardom Enverom Schromgensom iz
OHR-a, Esdaunovim zamjenikom – kaze Namik Alimajstorovic, predsjednik SSD BiH.
– Drugi dan imali smo prijem i razgovore sa Adnanom Terzicem,
predsjednikom Vijeca ministara BiH i Avdom Hebibom i predstavnicima
Matice iseljenika BiH. Isti
dan bili smo i u Ministarstvu vanjskih poslova. Zadnji dan bili smo u posjeti
Predsjednistvu BiH. Svima smo predali osam inicijativa koji proizilaze iz nase
deklaracije. Prva inicijativa vezana je za dvojno drzavljanstvo. Trazimo da se
dvojno drzavljanstvo rijesi po odluci visokog predstavnika o brisanju klauzula
koje su uslovljavale dvojno drzavljanstvo i da se to pitanje liberalizuje kao u
ostalim zemljama Evrope i skine sa dnevnog reda. Iznijeli smo inicijativu da se
gradanima BiH koji su u periodu od 1992. do 1995. godine bili u konclogorima
prizna radni staz u duplom trajanju, zbog nepravednog otpustanja s posla. Nas
treci zahtjev je da se konacno implementira Aneks 7. Daytonskog sporazuma i
omoguci neometan povratak u BiH. Taj zahtjev je iniciran sve cescim
spekulacijama prema kojima bi se ta tacka Daytonskog ugovora uskoro trebala
proglasiti zavrsenim poslom. To niko nema pravo. Sljedeci nas zahtjev vezan je
za putne isprave. Trazimo da se cijene pasosa izjednace sa cijenama pasosa u
zemljama u kojima nasi ljudi zive. Nas zahtjev je i da sto prije krene
satelitski program televizije BiH. Nas u dijaspori o tome lazu vec duze vrijeme.
U razgovorima na tu temu i ovaj put svi su iznosili razlicite podatke.
Alarmantno pitanje za nase ljude u dijaspori su i dopunske skole. Zatrazili smo
donosenje jedinstvenog plana i programa za bh. dopunske skole prihvatljivog za
sve gradane BiH u dijaspori, kao i priznavanje svjedocanstava i diploma stecenih
u tim skolama. Kod nas je trenutno u pripremi taj zakon. Neshvatljivo je da niko
nije predvidio dopunske skole. Svi su obecali da ce tu nasu inicijativu unijeti
u novi zakon. Sedmi nas zahtjev je jednostrano priznavanje diploma i
kvalifikacija gradana BiH stecenih u inostranstvu. Apsurdno je da se u BiH ne
prizna diploma Kembridza, Oksforda ili Hajdelberga zato sto nije potpisan
bilateralni sporazum. To je “mica” na osnovu koje se nasim ljudima naplacuje
nostrifikacija tih diploma po dvije do pet hiljada maraka. Po tome gradanin BiH
od svojih vlasti ispadne kaznjen sto se obrazovao na nekom prestiznom
univerzitetu u svijetu, sto zeli da se vrati i da u domovini trazi posao. Zadnji
nas zahtjev vezan je za ulaganje – investiranje u bh. privredu. Trazili smo da
se sto hitnije i sto doslednije sprovede akcija “Buldozer”. Smatramo da sve
dok se ne stvore stvarni uslovi nece biti ulaganja dijaspore u BiH.
Stranci
i “nasi”
OHR
je, prema Alimajstorovicevim rijecima, bio veoma prijatno iznenaden zahtjevima
dijaspore. – Mislim da smo u OHR-u imali najposlovniji sastanak – kaze
Alimajstorovic. – Jos prije dva mjeseca znali smo mjesto sastanka, vrijeme i s
kime se sastajemo. Tako, nazalost nije bilo sa predstavnicima bh. vlasti. Sa
nasima je sve nekako kilavo i mrljavo. Adnan Terzic, predsjednik Vijeca
ministara cak je trazio da umjesto nase sedmoclane delegacije primi samo cetiri
covjeka. To je apsurdno. Zgrada
od pet spratova ne moze primiti sedam ljudi! To je izazvalo sok i stres u
cijeloj delegaciji. Debelo smo razmisljali da li uopste i da odemo na taj
sastanak. Neposlovnost i ispod svakog nivoa je i to sto nam, prije toga nisu
odgovarali ni na dva telefaksa. Sefik Dzaferovic i Velimir Jukic iz
Parlamentarne Skupstine BiH, takode se nisu udostojili ni da nam odgovore na
nasa pisma. Ipak, stekli smo utisak da se konacno shvataju problemi dijaspore.
Svi vise shvataju da Bosanci, jedni bez drugih, oni u dijaspori i oni u domovini
– ne mogu. Mi niti u jednom svom zahtjevu nismo trazili neko ulaganje. Trazimo
samo uslove da dijaspora moze ulagati i vratiti se. Problem je i to sto su
poslovi vezani za dijasporu kod nas podijeljeni u nekoliko razlicitih
ministarstava. I mnogi drugi. Nadam se da ce problema biti sve manje. Na
zadovoljstvo i korist – i dijaspore i domovine. Prema rijecima Alimajstorovica,
novi sastanak predstavnika bh. dijaspore
i bh. vlasti u Sarajevu zakazan je, pocetkom avgusta.
Vecina
onih sa kojima su predstavnici bh. dijaspore razgovarali proslu sedmicu,
iznenadila se tome. Kod nas i dalje vazi ona narodna: Nema problema, dogovorili
smo se – sve ostaje isto. Ni sve narodne nisu dobre. Neke stvari, navike i
obicaje, konacno moramo mijenjati. Vise, ozbiljnije, pametnije, postenije,
patriotskije i iskrenije raditi. Samo tako mozemo se nadati boljem sutra.