PRAVCI DALJEG RAZVOJA SSD BiH

SADRŽAJ:

1.Uvod 2

2.Marketing I Marketingsko Istrazivanje 3

Institucionalni marketing

a) Elementi institucionalnog marketinga:

- Osnivački dokumenti (Statut i Deklaracija)

- Vizuelni identitet (ime, znak i logotip)

- Funkcionalni identitet (operativni program rada i projekti)

3.Strateški ciljevi 6

- Ideološka podrška i članstvo

- Razvoj izvora i kanala finansijske podrške

- Razvoj politike lobiranja

- Razvoj kadrovske politike

- Forum SSD BiH

4.Ciljne grupe (Radne grupe) 12

5.Savez i Marketing Informacionog Sistema (MIS) 14

UVOD

Pošto je SSD BiH (u daljem tekstu SAVEZ) kao institucija nastao poslije trazenja gradjana koji su bili organizirani u svojim lokalnim udruzenjima, a sto je vecim djelom zasnovano na njihovim željama, a djelom i kao potreba za ovakvim vidom druženja i djelovanja. Medjutim, kako vrijeme tece dalje i takva ideja, i takvo polaziste ne zadovolajava sadasnje potrebe ove institucije i mora se pristupiti pronalazenju neceg novog, a kako to postici nego jednom ozbiljnom analizom mareketing koncepata (trzisnog koncepta) i kao svega drugog sto je potrebno da ta analiza bude kompletna.

Ideja stvaranja ovakve organizacije je plod traznje i potrebe za ocuvanjem identiteta kroz ovaj nacin udruzivanja u novonastaloj situaciji.

Te osnovne ideje su ideoloskog karaktera, a koje se cesto bespravno zanemaruju u tim procesima trazenja.

Vrlo vazan faktor je koji se ne treba zaboraviti da su te lokalne asocijacije koje su su se formirale sirom svijeta, bile mnogoclane, pa ako hocete i u neko smislu i organizovanije i aktivnije. Medjutim, ta mnogoclanost sad je diskutabilna.

U svakoj imalo ozbiljnijoj grupaciji ljudi ili Asocijaciji koja je slicna Savezu u startu ili bar nakon izvjesnog vremena od formiranja potreban je dokumenat koji ce opredjeliti buducnost takve Asocijacije, podrazumjevajuci pri tom i sve promjene koje treba da se desavaju planski, sracunato i postepeno. Na ovaj nacin se stvara strategija razvoja ili se takvom strategijom postavlja cilj kojem se stremi ili prema kojem se preduzimaju potrebne mjere i aktivnosti. U tom pravcu se u startu stvara vizija razvoja i jacanja, koja se u postupku realizacije dopunjuje, mjenja prilagodava i sli, a koji mozemo akcentirati ili podjeliti na:

· razvojna,

· kadrovska,

· organizaciona,

· finansijska i dr pitanja

Sta imamo do sada.

Imamo formiran SSD BiH.

Imamo organe i tijela Kongresa.

Imamo redovne sastanke GO SSD BiH.

Imamo redovne Kongrese SSD BiH.

Imamo zakljucke GO i Kongresa SSD BiH koje realizuju formirane radne grupe na nivou GO.

Imamo prakticno opredjeljenja da rad, izvan zakljucaka; uglavnom to odredujemo prema dnevno-politickim aktuelnostima.

Imamo prilicno dobre rezultate u svemu nabrojanom.

Sta nemamo?

Nemamo strategiju u bilo kom pogledu.

Nemamo viziju razvoja Saveza - u vidu dokumenta

Ne znamo kako treba da izgleda SSD BH sutra ili prekosutra.

Ne znamo kako privuci nove clanove.

Nemamo afirmativne ili afirmativnije zadatke koji bi bili usmjereni ka BiH,

Nemamo strategiju prema mladima,

Nemamo hrabrosti da zakoracimo u drugi neophodan dio: planiranja ili utvrdivanja buduceg organizacionog i kadrovskog i finansijskog segmenta SSD BiH

Nemamo strategiju za profesionalizaciju pojedinih poslova ili funkcija te strategiju sa kojom bi privukli strucne i opredjeljene kadrove izvan sastava organa SSD BiH, koji to sve mogu iznjeti,

Nedovoljno ili se ne bavimo iznalazenjem trajnog nacina - kako rijestiti pitanje finansiranja SSD BiH.

Postavlja se pitanje sta ce biti sa Savezom kad se svi ovi poslovi koji su sada aktuelni, zavrse koje sada saobrazavamo kao zadatke u vidu zakljucaka i odluka pozavrsavaju, kada ne bude bilo potrebe postavljanja zahtjeva prema drzavnim organima BiH, pisanja otvorenih pisama i sl.

Odgovor je samo jedan, da je Savez formiran kao stalni oblik organizovnja gradana BiH u dijaspori koji treba da egzistira kroz 10, 20, 30 i vise godina, ali to se samo moze postici daljim usavrsavanjem i razvojem i izradom plana strategije.

Moramo isto tako spomenuti da su napravljeni krupni iskoraci, a koji znace i dio buducnosti ovog Saveza, a to su:

1. Odrzavanje Svjetskog prvenstva u fudbalu,

Zamisao je da to bude tradiconalno, omasovljeno okupljanje, ali da taj turnir ne treba posmatrati samo kao sportski nego kao mjesto i drugih aktivnosti, susret poslovnih ljudi, stvaranja osnova za nove clanove Saveza itd, a i velika komercijalna mogucnost.

2. Formiranje Biznis klubova

Ovo je tek prva faza u ovom segmentu kaji se treba realizovati ulaganjem uspjesnih ljudi u BiH

3. Informisanje – pokretanjem internacionalnog izdanja Oslobodjenja i njegovim dodatkom o Savezu je dobar osnov za razvoj buduceg sistema informisanja!

4. Srcem za BiH - pokretanje humane emisije u saradnji sa TV Hajat, svakako je za pozdraviti, ali treba na njoj poraditi da bude sto efikasnija

MARKETING I MARKETINŠKO ISTRAŽIVANJE

Pošto se u slučaju Saveza radi, o nepoliticnoj, multieticnoj, neprofitabilnoj i neprivrednoj instituciji, što znaci da profit i dohodak nisu primarani, izuzev koliko su neophodni za normalno funkcionisanje i ostvarenja osnovne ideje Saveza, uloge i značaja Saveza na budućnost gradjana BiH u dijaspori, na budućnost Bosne i Hercegivine itd.

Posto je Savez organizacija drustvenog karaktera, nije privredni subjekt, sve svoje potrebe treba da usredjuju na ostvarenju ideja kao sto su:

· Stvaranju prepoznatljivog imena - imidja,

· Stalna borba za povecanjem javne podrške,

· Omasovljenjem članstva,

· Povećanje brojnosti i učestalosti kontakata,

· Prikupljanje materijalnih sredstva za realizaciju projekata i redovnih aktivnosti

Dakle, pošto je riječ o javnom servisu ili usluzi, trebalo bi pronaći odgovore na mnoga pitanja, od kojih su neka krucijalna za cjelokupan projekat, kao npr:

· Kako se ocjenjuje dosadašnji rad Saveza od strane, kako sadašnjih tako i potencijalnih članova, dakle javnosti uopšte

· Sta se uistinu zna o kolektivnim željama tih gradjana, o ponašanju, o stepenu razvoja društvene-kolektivne svijesti, o ''sukobu'' nacionalne, vjerske, bosanske, gradjanske identifikacije

· Ko su trenutni, a ko su potencijalni korisnici usluga Saveza?

· Da li dosadasnji servis zadovoljava opšte ciljeve i potrebe ?

· Kakve su i u čemu su razlike između Saveza i sličnih institucija?

Da bi se takva ideja i ostvarila onda je normalno da u aktima Saveza postoje materijali koji ce sadrzati strategiju ostvarenja te i takvih ideja.

Prilikom formiranja Saveza cesto se polazilo i od toga, kad i drugi imaju svoj Savez, sto to ne bi i mi!

Na ovakvom gledistu ne analizirajuci stvarnu potrebu i bez realnih pokazatelja moglo bi se reci da se formirao i Savez, ali posto se sve izkonstruisalo trebalo bi i u praksi i provjeriti. tj sa realnim pokazateljima.

Savez treba da izraste u instituciju koja će djelovati u ime i za interes svih koji Bosnu i Herecegovinu vide svojom drzavom

INSTITUCIONALNI MARKETING

Da bi Savez dobio podrsku za svoje ideje potrebno je razviti poseban vid strategije, tzv institucionalnog karaktera, a pošto Savez pretenduje da bude mjesto i jezgro sveopšteg kreativnog i duhovnog stvaralaštva gradjana BiH, to treba imati svoj prepoznatljiv institucionalni i funkcionalni imidž.

5.ELEMENTI INSTITUCIONALNOG MARKETINGA:

1. Osnivački dokumenti (Statut i Deklaracija)
2. Vizuelni identitet (ime, znak i logotip)
3. Funkcionalni identitet (operativni program rada i projekti)

Statut i Deklaracija su elementi o kojima je u ovom trenutku izlišno bilo šta govoriti. Oni su doneseni i usvojeni, i kao takvi obavezujući, kako za rukovodstvo SAVEZA tako i za sve članove, te ću se stoga ukratko osvrnuti na ostale elemente. Oni nisu vjecni mogu biti podlozeni kritici i izmjeni, a sve u iznalaženju boljih rijesenja.

d) VIZUELNI IDENTITET

Tri osnovna elementa vizuelnog indentiteta jesu, ime, znak i logotip. Sva tri elementa moraju biti dizajnerski jasni i prepoznatljivi o kojoj vrsti institucije se radi. Sredstva vizuelnog identiteta (najprihvatljivija u slučaju Saveza) su:

· Zvanični memorandum, koverta, popratno pismo, vizit karta, članska karta

(Sve sa imenom, znakom i logotipom);

· Razne informativne i promotivne brošure i prospekti, bilteni, novine;

· Zvanični pano i plakat Saveza

· Web stranica;

Dosadasnji nacin utvrdivanja sadrzaja i aktuelnosti na WEB stranici SSD BiH je zadovoljavajuci i prilican je uslovima i mogucnostima koje Savez ima u ovom domenu.

Stranica se odrazava zahvaljujuci entuzijazmu dvojice brace Kadunic iz Engleske i to je prvi i pravi pozitivan primjer na koji nacin se i drugi mogu uspjesno ukljuciti u aktivnosti Saveza.

Medutim ipak za neku buducnost i mozda malo vecu ozbiljnost zasto ne razmislajti i o Web stranici u sadrzaju magazina po ugledu na druge slicne stranice koje su u toj formi i sadrzaju koncipirane i imaju, ne samo dobru posjetu, vec u dobroj mjeri uticu na javno mnijenje, cesto artikulisu stavove misljenja i inicijative dosta sirokog kruga svojih posjetilaca, odnosnmo bh. gradana u dijaspori.

Interesantno je napomenuti da SSD BiH jos uvijek nema svoju vlastitu e-mail adresu na internetu vec se poruke iskljucivo mogu slati na adresu Asocijacije UK Network. (Kad smo kod web stranice onda vas mogu obavjstiti da gospodin iz Slovenije, Ernest Kulauzovic, napravio prijedlog web stranice i taj prijedlog se nalazi u zakljuccima sa sastanka GO iz B’hama)

· Sitni propagandno-prodajni materijal (naljepnice, bedževi, olovke, zastavice, kape, majice itd.)

Sve (vecim djelom) vidove vizuelnog identiteta Savez posjeduje, medjutim ne treba se zadovoljavati postojecim rijesenjima, nego uvjek slijediti trendove koji se javljaju na takvom marketingu.

Bilo bi više nego poželjno, da Savez ima svoj slogan poruku čije bi plasiranje u javnosti i upotreba u svakodnevnom komuniciranju zasigurno doprinijelo prepoznatljivosti Saveza i afirmaciji imena, ideje i koncepta.

Dobro bi bilo sprovesti neku vrstu ankete medju nasim clanovima koji bi dali svoje prijedloge i najbolji bi bi izabran kao zvanicni.

Napomena: Svaki zvaničan, pa čak i poluzvaničan nastup, komunikacija i korespodencija trebaju sadržavati osnovne elemente vizuelnog identiteta u interesu stvaranja prepoznatljivog imidža.

Slanje e-mail poruka u ime Saveza sa privatnih e-mail adresa je apsolutno nedopustivo i neprihvatljivo.

7.FUNKCIONALNI IDENTITET

Suvisno je prenaglasavati znacaj elemenata funkcionalnog identiteta koji ima za cilj da, kroz program rada i razne projekte koji proizilaze iz njega, odgovori na sva pitanja i nedorečenosti, jer samo iz ovih osnovnih naznaka da se zaključiti da su oni preduslov, dobrog imidža i poslovnog uspijeha Saveza.

Isto tako rukovodstva Saveza i njihov presonalni i licni idenditet, itekako, može da poveća ili umanji ugled i kompletan imidž Saveza. Personalni i stručni identitet na prvo mjesto, stavlja ugled i autoritet tzv. prvih ljudi Saveza!

Stvaranje pozitivne percepcije podrazumijeva čvršće vezivanja za instituciju (za koncept, program, ideološku platformu, itd.) uz učešće svih ovih elemenata, a zatim i očuvanju, pozitivnog imidža Saveza, koji opet pretpostavlja stvaranje čvršćih emocionalnih veza između Saveza kao institucije i gradjana kao primaoca informacija. Moramo priznati da u slučaju Saveza, kod većeg broja gradjana, nije lahko definisati ni uspostaviti perceptivno-emocionalnu vezu.

,, Naše tradicionalno jako patriotsko osjećanje definitivno je stvar prošlosti, a osjećanje domovinske, a pogotovo nacionalne pripadnosti, je, nažalost, sve blijeđe i blijeđe.” Međutim, pošto ne postoje materijalno interesne sfere, uvijek se mora tražiti način za izazivanjem pažnje kod naših gradjana, a pri tome koristeći realna sredstva, a sve u cilju ostvarenja programa zacrtanim u dokumentima Saveza.

Mi Savez doživljavamo i vidimo kao avangardu gradjana BiH Svijeta. Nešto ili nekoga ko će da nas predstavlja, zatupa, ko će da govori u naše ime. Da bi Savez to uistinu bio, to se mora i zaslužiti, pružiti motiv više.

Nije na odmet pomenuti da bez kadrova opredjeljenjih za volonterski rad i aktivnosti SSD BiH, ali svih i svakog u okviru svojih mogucnosti, nece biti nekih bitnijih ili znacajnijih pomaka u radu SSD BiH.

Isto tako u radu Saveza je neophodno prisustvo određenog nivoa profesionalizma.

Na kraju bih još jednom ukazao o ugledu i autoritetu kao elementima opšteg imiđa. Dakle, ne zaboravimo, nas ugled.

STRATEŠKI CILJEVI

Globalni ciljevi Saveza koji su definisani u osnivačkim dokumentima (Statut, Deklaracija itd), a put do njihovog ostvarenja vodi kroz paket međusobno uslovljenih ciljeva- promjena ustava, priznavanje skolskih dipolma stecenih u inostranstvu, promjena socijalne i penzione politike cim bi se stekli uslovi priznavanjai izgubljenih ratnih godina, rijesavanja statusa dvojnog drzavljanstva itd, nisu urodili plodom ne krivicom Saveza nego time sto je uslovljeno dugim elementima i uticajima koji su na snazi u maticnoj zemlji. Medjutim ne moze se reci da Savez nije na vrijeme uvidio koji su to glavni problemi koji je kamen spoticanja kako u drzavi i tako jednim djelom i u dijaspori, a to je prezivjelost postojeceg ustava uslovljenim Dejtonskim sporazumom. Savez je pokusao te aktivnosti realizovati putem direktnih kontakata sa predstavnicima drzavne vlasti i ureda visokog predstavnika. Medjutim ispostavilo se da takav nacin se nije pokazo efikasnim, ne zbog Saveza, nego zbog nemoci drzavne vlasti da prevazidje nacionalne interese, ali isto tako mora se reci izbog umjesanosti tzv visoke politike.

Savez treba i dalje da istrajava u ovim zahtjevima.

,,Nasa je dijaspora u kratkom vremenu uspjela odraditi ono za sta je nekim drugim, u nekim drugim povijesnim okolnostima doduse , ali ipak trebalo puno vise vremena „

Isto tako ti globalni strateski ciljevi moraju pored tih navedenih moraju da vode kroz paket medjusobno uslovljenih ciljeva, kratkoročnog i dugoročnog karaktera, kao što su:

Ideološka podrška i članstvo

U Asocijaciji kakva je SSD BiH stalna briga ili obaveza bi trebala biti i prosirenje sa novim clanovima. Kako to postici?

U svakom slucaju:

· Transparentnoscu rada GO i njegovih organa i afirmacijom postignutih rezultata u radu

· Lobiranjem,

· Koriscenjem mogucih kontakta sa predstavnicima potencijalnih clanova,

· Afirmativnim radom u kome potencijalni clanovi mogu prepoznati i svoje interese ili interese svog clanstva,

· Direktnim dostavljanjem prijedloga za uclanjenje,

· Dostavljanjem raznih materijala, inicijativa, ideja i sli potencijalnim clanovima sa namjerom da ih ovakava vrsta Asocijacije zainteresuje,

· Prijemom prijedloga, materijala, ideja ili inicijativa od potencijalnih clanova i realizacija istih, ukoliko se uklapaju u sadrzaj rada i ciljeve Saveza i dr.

· Pokusavati da ono sto se cesto spominje,, kako su vrata Saveza sirom otvorena” onda treba stalno pokusavati i privuci da u nasem Savezu i njegovim clanicama bude zastupljenost svih naroda BiH.

Potreba je jedna kontinuirana aktivnost u ovom smjeru, dobro osmisljena i planski postavljena kao zadatak u okviru GO i izabranih pojedinaca za ovu vrstu aktivnosti.

U suprotnom mozemo imati slucaj i stagnacije clanstva, pa i ev smanjenje broja clanstva sto niti je cilj osnivanja Saveza, niti je afirmativno u kontekstu ostvarivanja konacnog cilja SSD BiH.

Pored toga treba s vremena na vrijeme ostvarivati kontakt i sa postojecim clanicama Saveza direktno ili putem predstavika clanica Saveza u GO na razne moguce, ali dobro osmisljenje nacine koji ce imati i potrebu, ali i svoju namjenu i cilj.

Skorasnji primjer trazenja misljenja o odnosu clanice Saveza prema predstavniku clanice u GO jeste dobar primjer za ovaj vid aktivnosti.

Kao prvi korak u torn pravcu jeste izrada spiska ili pregleda Asocijacija, klubova i drugih oblika organizovanja bh gradana u svijetu, a potom ukljucivanje istih (onih koji nisu clanice Saveza) u medusobnu komunikaciju, na jedan od navedenih nacina.

Ovaj nacin je svakako povezan sa potrebom postojanja primjernije baze podataka od ove s kojom Savez trenutno raspolaze.

Razvoj izvora i kanala finansijske podrške

Uz kadrove, finansije su sigurno najvazniji imperativ za uspjesan i dobar rad svakog subjekta, pa time i SSD BiH.

Nedostatak finansijskih sredstava ili rezultat dosadasnje aktivnosti u pravcu iznalazenja izvora finansijskih sredstava svakako su limitirajuci faktor u ukupnom radu Saveza i može se reci da nema modela finasiranja.

Postoji, nepisana, dosadasnja obaveza ili pravilo da domacin Saveza (odnosno drzava gdje je srediste Saveza) pokriva sve takozvane reziske troskove (kancelarije, profesionalnog radnika itd).

Tacno je da u okviru GB postoje organizacije ili fondovi gdje se moze aplicirati i traziti finasiska sredstva, ali samo za odredjene projekte i takva sredstva se mogu koristiti samo u okviru GB i nacin njihovog trosenja striktno je regulisan zakonima te drzave.

Ovakvim nacinom postize se suprotan efekat, srediste Saveza se izdvaja od ostalog djela po tome sto se ta sredstva ne mogu preljevati i koristiti za druge usluge ili za ostale clanice, dok na drugoj strani ostale clanice nisu u stanju da ucestvuju u reciprocnom pokrivanju tih troskova.

Zato je potrebno traziti nacine kako se moze Savez finasirati i kako se ovakvo stanje moze prevazidji.

U trazenju nacina finasiranja Saveza na jednom od sastanaka GO Saveza bio je prijedlog da nasa drzava prilikom ulaska nasih gradjana automobilima naplacuje neku vrstu ,,takse” od koji bi se jedan dio odvajao i trosio za potrebe finasiranja Saveza i slicnih institucija, a drugi dio za druge potrebe.

Koliko je ovaj prijedlog realan to je diskutabilno i vjerovatno zavisi od mnogo cega.

KONACNO TREBA SHVATITI DA JE PITANJE FINANSIJA KLJUC NE SAMO DALJEG RAZVOJA I JACANJA SSD BIH VEC I NJEGOVOG OPSTANKA.

Ali ne samo shvatiti vec i nesto konkrertno uraditi i mnogo konkretnije raditi.

Dosadasnja praksa je pokazala da se je nedovoljno posvetila paznja tzv internacinalnim fondovima, fondovima EU ili bilo kojoj slicnoj organizaciji, a koji bi mozda mogli rijesiti ovaj problem ili ga umanjiti!

Sredstva se mogu i trebaju traziti samo na konkretnim Projektima u koje je moguce ugradivati i potrebe SSD BiH:

· Za kanc. materijal,

· Za telefon,

· Za ev. platu profesionalnih radnika,

· Za druge potrebe

Postavlja se pitanje: - Kako - ?

Kad bi imali kvalitetan tim ili kvalitetnu i voljnu grupu u okviru GO u sklopu raznih Projekata bi se mogla obradivati i sredstva namjenjena, ne samo za realizaciju tih Projeklata, cime bi se realizovale i neke potrebe SSD BiH. Takve grupe ili pojedinci trebali bi da se okrenu trazenju fondova ne samo iz EU, nego i drugim slicnim organizacijama.

Kada bi imali recimo 10 - ak Projekata takve vrste godisnje zasigurno je da bi se na ovaj nacin mogla ostvariti znacajnija sredstava koja bi bila potrebna za realizaciju tih projekata, ali i drugih potreba SSD BiH, sto je realno.

Recimo Projekat na temu « Intregracija bh gradana u zemljama EU«

U sklopu ovog projekta svakako idu pripreme za realizaciju Projekta koji zahtjevaju skoro profesionalni rad jedne osobe u trajanju recimo 1 mjeseca.

Potom troskovi telefona, PTT troskovi, troskovi Interneta, putni troskovi, prethodna istrazivanja u raznim zemljama i sli.

Svi navedeni potrebni troskovi takvog Projekta predstavljaju u sustini nesto sto bi se i sigurno prihvatilo u okviru realizacije takvog Projekta.

Na ovaj nacin, uslovno govoreci, mogao bi se obezbjediti rad na realizaciji takvog Projekta, a u realizaciji tog projekta bi se moglo odrzati i niz drugih pratecih manfestacija ili potreba SSD BiH.

Na takav indirektan nacin, postujuci sve norme izrade i aplikacije Projekta obezbjedili bi

profesionalni rad osobe izvjesno vrijeme, a indirektno i neke manje troskove.

Dakle ova mogucnost se iskljucivo odnosi na konkretne Projekte u okviru zacrtane strategije daljeg rada, odnosno novih ciljnih zadataka i aktivnosti SSD BiH.

Ostaje problem ili pitanje organizacijske finansijske osnove koja je neophodna za rad SSD BiH. U ovom dijelu je clanarina jeste vazna, ali i nedovoljna. Odredeni dio sredstava bi se mogao sakupiti od donatora, reklamiranjem pojedinih firmi na WEB stranici SSD BiH, marketing - ugovorima sa nekim firmama (propaganda i dr. mogucnosti), poseban udio pojedinih jacih (finansijkih) clanica SSD BiH. Ostale mogucnosti koje se mogu koristiti u ovom smjeru mogle bi biti:

· Organizovanje muzickih i sl. koncerata,

· Posebno organizovane manifestacije povodom nekih prigodnih prilika na komercijalnoj osnovi,

· Udio clanica SSD BiH da od svake ulaznice na recimo nekom koncertu koje organzuje ta clanica uplati u korist SSD BiH (recimo 2% od prodatih ulaznica i sli.) i druge mogucnosti u ovisnosti od prilika u pojedinim zemljama.

U ovom smjeru mislimo da bi bilo dobro razmisliti i o formiranju marketing - grupe GO SSD BiH, koja bi na neki od predlozenih nacina, kao i drugih ideja boljih i sigurnijih za realizaciju doprinjela poboljsanju finansijskog statusa ili stanja SSD BiH.

Medutim osnovni problem koji prethodno treba rijesiti jeste nacin rada u ovom segmentu i osobe koje to treba ili bi trebalo da rade.

Nase videnje rjesenja je slijedece:

6.Formiranje Komisije za finansiranje rada i aktivnosti SSD BiH.

a) Sastav komisije:

Predsjednik SSD BiH,

Podpredsjednici SSD BiH,

Sekeratar SSD BiH,

Blagajnik SSD BiH,

Predsjednici ili predstavnici komisija ili radnih grupa GO SSD BiH,

b) Nacin rada Komisjje

Predsjednik, podpredsjednici, sekretar i blagajnik (ev. druge potrebne osobe ili kooptirani (pridruzeni) clanovi na bazi dobrovoljnosti bi radili ili se bavili pitanjima iznalazenja fin sredstava za ukupan rad SSD BiH.

Predstavnici Komisija i Komisije (radnih grupa GO) bi se bavili pitanjima iznalazenja fin. sredstava za pojedine Projekte iz oblasti nadleznosti i rada te Komsije.

c) Stimulacija

I dalje bi se primjenjivala stimulacija od 10 % od vrijednosti realizovanog Projekta.

Slijedeci prijedlog (dodatni) jeste da svaka Radna grupa ima obavezu da uradi bar jedan Projekat iz okvira aktivnosti koju ta Grupa pokriva i da ga aplicira kod nekog Fonda u odredenoj zemlji ili kod Fondova EU.

U osnovi realizacije svake ideje i projekta stoji finansijska podrška. Ideje jesu kapital, ali bez živog kapitala (novca) one su, ništa više nego, mrtvi kapital. Stoga je vrlo važno definisati i planirati načine prikupljanja novčanih sredstava, njihove tokove, kao i trošenje raspoloživih sredstava.

Kad se razgovara o ovom, ovo je jedno od primarnih problema i pitanja, jer ne postojanja dugorocnog i zatvorenog projekta finasiranja nije moguce razgovarati o ostvarenjima bilo kojih strateskih ciljeva.

Neophodno je prilikom usvajanja program rada da se usvoji i budjet za naredni period, koji bi ukljucivao sve ono sto je potrebno i pri tome vodeci racuna sta je navedeno u ostalim pravnim aktima po ovom pitanju.

Nesuocavanjem i odlaganjem ovog problema moze dovesti do nezeljenih posledica.

Razvoj politike lobiranja

Da bi Savez ostvario svoje ciljeve javlja se potreba da se u odgovarjucoj mjeri radi na stvaranju lobija SSD BiH koji ce lobirati - raditi za BiH i za SSD BiH ili za pojedine segmente u radu SSD BiH.

Kako do ovoga doci?

Ima dosta nacina, a skoro da smo i sigurni da u pojedinim zemljama ima vec takvih mogucnosti koji mogu postati i prvi konkretni rezultati u ovom pravcu.

Zasto se ne posluziti primjerom kako to rade druge ili slicne organizacije.

U svakom slucaju ako bi se za pocetak bar u polovini clanica SSD BiH naslo po jedan uvazeni, poznati ili priznati pojedinac iz bilo kog segmenta javnog, kulturnog ili politickog zivota zemlje iz koje je clanica SSD BiH bilo vise nego dovoljno za pocetak.

Bio bi to veoma veliki i uspjesan pocetak, ali i podstrek drugima da rade ili stvore strategiju u ovom pravcu, a clanicama SSD BiH koji imaju takvog pojedinca (pojedince) to bi bio solidan osnov za dalje omasovljenje tima za «lobiranje».

Razvoj kadrovske politike

Prvi neophodni cinilac koji cini osnov i planiranja i aktivnosti i rada jesu kadrovi, koji treba da budu opredjeljeni po slijedecim pozeljnim kriterijima:

· Opredjeljenost za rad i angazovanje,

· Spremnost za rad,

· Razlicitost profila u interesovanju i radu,

· Spremnost za odvajanje potrebnog vremena,

· Sposobnost za oblast kojom ce se baviti,

· Sposobnost i spremnost da saslusa i ucestvuje u stvaranju konstruktivne atomsfere u komunikaciji,

· Licna sposobnost za pojedine segmente rada ili potrebe SSD BiH,

· Spremnost za pomoc drugom ili drugima po pojedinim pitanjima,

· Aktivan odnos prema organizaciji i savezu koji ga je kandidirao za clana GO, i uticaj i ugled u toj sredini i mnogi drugi kriteriji.

Kako privuci kadrove?

Prije svega transparetnim radom GO i njegovih organa, idejom, razgovorom, otvorenoscu, pozivom, idejom za objedinjavanje bh dijaspore, konkretnim angazmanom po izabranim pitanjima, uvazavanjem prijedloga koji dolaze od clanica, stvarati uvjerenje kod clanica da su one savez, a ne glavni odbor sto se ne rijetko prihvata i sl.

Iz svake zemlje clanice SSD BiH bi se pored clana GO mogao ili trebao pronaci najmanje po jedan vrstan strucnjak ili poznavalac u raznim oblastima koje bi ucestvovao u radu odbora i drugih tijela GO SSD BiH.

Kao na primjer:

· Za finansije,

· Za kulturu,

· Za umjetnost (kjnizevnik, slikar ili dr.)

· Za biznis - poslovni angazman,

· Za marketing,

· Za sport,

· Za obrazovanje,

· Za humanitarne potrebe,

· Za izradu Projekata,

· Za pravnu oblast

· Za informisanje i si.

· Za mlade i njihova pitanja

Kad smo kod mladih moramo da istakneme da se od formalne obaveze koja je ugradena kao statutarna odredba da se u sastavu GO SSD BiH nadje najmanje jedan predstavnik mladih i ispunjavanje iste u ovom dijelu nema daljnih potrebnih pomaka.

Tacno je da su mladi putem svojih kontakata u toku mnogih stvari, ali to se ne osjeca u Savezu.

Mladi su nuzni i neophodna sastavnica SSD BiH pogotovu sa aspekta buducnosti Saveza.

Radi toga pored isticanja pitanja koja se ticu mladih i naravno podrske tiom pitanjima nuzan je «zaokret» u pogledu odredivanja mjesta i uloge mladih u okviru Saveza, ali i prakticne angazovanosti mladih iskljucivo po pitanjima koja su dio potreba i aktivnosti mladih.

Ovdje se prije svega misli na ideju, koja je prvi put izgovorena na susretu mladih u Aahus-u (Svedska) prije vise od dvije godine, a odnosi se na potrebu da se organizuje kvaltetna priprema ili rasprava o organizovanju svjetske Asocijacije mladih pod okriljem SSD BiH, a potom i na «odradivanje « odredenih pitanja u okviru grupa za mlade GO.

U ovoj kadrovskoj politici ne treba bolovati od toga da li ce neko biti angazovana kao clan zvanicnog tijela ill organa ili ne, ali bilo bi pozeljno i u buducem biranju clanova GO formirati kriterije za izbor clanova GO i transparetno ih ponuditi svim clanicama SSD BiH - kakvi i koji su to kadrovi i sa kakvim sposobnostima, znanjima i vrijednostima potrebni u sastavu GO SSD BiH.

Sadasnji nacin izbora se pokazao kao formalan i takva forma i nije dala ocekivani ili potreban angazman clanova GO, bar u odredenom ili onom potrebnom dijelu.

Po nasem dubokom uvjerenju aktivnost clana GO ili kadrova SSD BiH pored prisustva sastancima GO ili drugim tijelima SSD BiH, treba biti mjerljiva i konkretnim radom, koji daje ili ima rezultat.

I na kraju sto je veoma vazno:

Kadrovi SSD BiH bi radili na onim poslovima ili onim aktivnostima za koje se ocjeni da su najsposobniji i najstrucniji.

Da bi se ostvarila ta kadrovska politika nuzno je u «evidenciji» SSD BiH imati pregled svih istaknutih pojedinaca iz raznih oblika umjetnickog, kulturnog, poslovnog i drugih oblika rada i opredjeljenja.

Imati ovakav pregled nije samo puka evidencija, vec najprije jedan popis svih uspjesnih Bosanaca i Hercegovaca u svijetu, koji bi bili voljni da se ukljuce u rad Saveza.

Bilo bi suvisno zaista nabrajati kakve i koje mogucnosti bi mogao pruziti ovaj segment. Za sada mozemo samo pretpostavljati, da ima makar i jedan dio patriotizma i odgovarajuceg odnosa prema BiH.

Forum SSD BiH

Zamisao je da se na nivou komunikacije izmedu kadrova SSD BiH stvore dva sistema iste i to:

· Na nivou clanova GO, uze,

· I na nivou svih opredjeljenih kadrova koji su spremni pomoci radu i aktivnostima SSD BiH, sire.

Ideja je da ovaj Forum SSD BiH bude (polu) zvanicni organ - tijelo u okviru kojeg ce se stvarati i provjeravati ideje, prijedlozi za Projekte, nacin realizacije istih, razmjenivati misljenja, davati drugi korisni prijedlozi itd.

Na ovaj nacin se obezbjeduje prostor za one kadrove koji su izvan zvanicnih organa i tijela SSD BiH u kome ce se dati znacaj tim kadrovima, njihovom angazmanu, ali i korisnim prijedlozima, konkretnim ponudama za rad i angazman itd.

Forum je dakle ta nuzna sublimacija i znacaja i korisnosti svega onog ili svih onih koji su izrazili zelju da najkonkretnije pomognu i da najkonkretnije rade, naravno u svom raspolozivom i vremenskom i strucnom okviru.

CILJNE GRUPE (Radne grupe)

Savez je radi uspjesnijeg djelovanja formirao radne grupe (ciljne), a sve s ciljem neposrednijeg komuniciranja pri izvrsenju postavljenih zadataka. Medjutim te grupe ne trebaju da budu mnogobrojne nego da se formiraju prema ciljevima organizacije. Formiranjem ciljnih grupa ne zavrsava se posao vec je to prvi stepen ka realizaciji postavljenih ciljeva.

Takve grupe treba da rade i na uskladjivanju odnosa koji se osjecaju u Savezu, jedan je racionalan i profesionalan, a drugi je emotivan (patriotski).

Do sada su se Radne grupe pokazale kao dobar nacin realizacije zadataka i to kako SSD BiH, kao Asocijacije, tako i GO kao organa SSD BiH, primjer:

· Bisniz grupe

Jedna od aktivnosti koja iskace iz dosadasnje globalne seme rada i aktivnosti SSD BiH jeste stvaranje Biznis klubova, promoviranje ulaganja u BiH, agitacija da se iznadu potencijani investitori sa usmjerenjem na ulaganje u prihvatljive i korisne Projekte, koji ce s jedne strane znaciti znacajnu pomoc BiH (novi svjezi novac, novi kapaciteti, zaposljavanje i dr) ali i realnu osnovu za zadovoljavanje i onog neophodnog segmenta u ovoj oblasti: ulaganje na profitabilnoj osnovi.

Ova ideja, bez obzira na dosadasnje postignute rezultate je jos u pocetnim fazama realizacije, ali i to predstavlja znacajan pomak u odnosu na raniji period. Dalji zadaci su:

· Formiranje novih biznis klubova, od oblika organizovanju ka konkretnim aktivnostima na ulaganju i dr.

· Izrada strategije za ulaganje u BiH,

· Prikupljanje odgovarajucih informacija i interesantnih projekta koji ce zainteresovati potencijane investitore,

U svakom slucaju ova dosadasnja aktivnost je samo prva - neophodna stepenica u pogledu ostvarivanja konacnog cilja ove aktivnosti.

Ne treba zanemariti ni spremnost, odnosno mogucnost EU da u sklopu nekih svojih fondova pomogne ovu aktivnost.

Da bi se sve ovo realizovalo potrebno je razumjevanje i podrska kako u verbalnom tako i materijalnom smislu prilikom donosenja bilo kakve odluke.

Medutim u daljem radu, a prije svega formiranju ovih radnih grupa treba izmjeniti neke dosadasnje relacije i to kako u pogledu formiranja ovih Grupa, tako i u pogledu realizacije nadleznosti istih.

Pored kriterija dobrovoljnosti ili licni izbor grupe u koj ce raditi clan GO ili kadar SSD BiH trebalo i primjenjivati i kriterij strucnosti ili strucnog interesa.

Druga potreba u odnosu na radne grupe sastoji se u strogom postivanju «nadleznosti» radnih grupa.

Svaka Radna grupa mora imati konkretan projekat koji se treba realizovati, dok se pojedini projekti zahtjevaju stalno pracenje i nadogradnju istih.

Svaka Radna grupa bi za sada mogla da izdvoji bar po jedan takav zadatak koji je koncipiran u formi zakljucka ili odluke sa sastanka GO ili pak Kongresa. Evo primjera:

7.Projekti:

· Informisanje: Elektronske novine, saradnja sa redakcijom inernacionalnog izdanja «Oslobodenje» prilikom izrade podliska « Glas dijaspore «,

· Obrazovanje: smotra znanja i dr. polaznika dopunskih skola iz zemalja clanica,

· Kultura: smotra kulturnog stvralastva bh. gradana u dijaspori,

· Sport: Svjetsko prvenstvo u malom fudbalu (kao i drugih sportova)

· Biznis: organizovanje biznis klubova u zemljama gdje za to ima uslova, realizacija ulaganja u BiH, susreti biznismena ili Biznis klubova i dr.

· Pravna pitanja: integracija u zemljama clanicama SSD BiH, nacin ostvarivanja veze izmedu bh. gradana i nadleznih organa u BiH,