O Nama

Svjetski Saveza Dijaspore Bosne i Hercegovine - O Nama

SSDBIH JE KROVNA ORGANIZACIJA BiH DIJASPORE

Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, u dijaspori živi više od 1,3 miliona naših građana i praktično nema kraja na zemaljskoj kugli gdje ne žive naši ljudi. Istovremeno, po zvaničnim podacima, BiH je već izgubila oko 60 000 svojih građana koji su se ispisali iz njenog državljanstva i uzeli državljanstva Njemačke, Austrije i Luksemburga. Ova činjenica sama za sebe govori da je našem iseljeništvu ali i državi BiH bila potrebna jedna krovna asocijacija koja bi objedinila i organizirano zastupala sve naše građane koji žive u inozemstvu.

PRVI KONGRES DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE

Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine osnovan je na PRVOM KONGRESU BIH DIJASPORE održanom u Sarajevu 25. i 26. maja 2002. godine sa ciljem uvezivanja i koordiniranja rada bosansko-hercegovačkih udruženja koja djeluju širom svijeta. Inače, na ovom historijskom skupu BiH iseljeništva, učestvovalo više od 200 delegata, predstavnika različitih udruženja i asocijacija iz 23 zemlje u kojima djeluje bh. dijaspora. Zadaci Saveza proizlaze iz našeg Statuta i Deklaracije, a izdvajamo svakako povezivanje BiH iseljeništva u svijetu koje ce omogućiti efikasnije uključivanje i prisutnost iseljeništva u rješavanju pitanja od interesa za BiH dijasporu i državu BiH. Kao zadatak naglašena je potreba razmjene informacija i ideja od interesa za iseljeništvo, koordiniranje i jedinstven nastup pri rješavanju pitanja od interesa za dijasporu pred organima vlasti i institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, i njegovanje te saradnje zatim stvaranje uvjeta za njegovanje i razvijanje bosanske kulture i tradicije u dijaspori i prenošenje na mlade generacije kao i razvijanje humanitarnih, obrazovnih, privrednih i drugih vidova saradnje sa maticom domovinom. U sastav Glavnog odbora tada su izabrani: Namik Alimajstorović (predsjednik) - Velika Britanija, Ramiz Zupčević (potpredsjednik) - Švedska, Anes Cerić (sekretar) -Velika Britanija, Nihad Filipović (blagajnik) -Velika Britanija, Faruk Tičić - Velika Britanija, Samir Rajić - Švedska, Hajrudin Omerović - Danska, Mustafa Karavdić - Australija, Šukrija Džidžović - USA, Refka Kovač - Norveška, Fadil Camić -Holandija, Šimo Ešić - Njemačka, Milorad Muratović - Jugoslavija, Elmir Camić - Njemačka (mladi), Senada Softić -Australija (žene), Narcis Jahić - Austrija, Ilfad Mahmić - Hrvatska, Enisa Bukvić - Italija. Ovdje treba napomenuti da četiri člana Glavnog odbora iz Velike Britanije imaju jedan glas. Potom zamjenici u glavnom odboru: Redžep Škrijelj - Makedonija, Sadija Ombašić - Francuska, Rabija Arslanagić - Švedska, Ismail Karčić - Švedska, Sanija Hodžić - Kanada te Nadzorni Odbor: Dr. Zdenka Besara (predsjednik) - Velika Britanija, Besim Ibišević - Holandija, Izet Damjanović - Švedska.

DRUGI KONGRES DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE

U subotu i nedjelju, 12. i 13. juna, u Sarajevu, u hotelu Holiday Inn, pod pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, održan je II Kongres Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Kongresu su prisustvovala 192 akreditovana lica, 124 delegata iz 23 zemlje svijeta, predstavnici vlasti i predstavnici nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini. Kongres je usvojio 38 zaključaka i izabrao novi Glavni i Nadzorni odbor SSDBiH. U GO SSDBiH izabrani su: Ramiz Zupčević (Švedska), Refka Kovač (Norveška), Hajrudin Omerović (Danska), Hilko Bjelak (Austrija), Senada Softić – Telalović (Australija), Fadil Mesan (Belgija), Namik Alimajstorović (Engleska), Anes Cerić (Engleska), Nihad Filipović (Engleska), Zaim Pašić (Engleska), Faruk Tičić (Engleska), Naida Ribić – Gradecak (Holandija), Haris Halilović (Njemačka), Enisa Bukvić (Italija), Milorad Muratović (Srbija i Crna Gora), Ahmed Kemal Bajsak (Turska), Ismet Majdančić (Švicarska), Emina Zejnić (Slovenija), Mirza Trokić (SAD-e), Rizvan Halilović (Makedonija), Emira Malić (mladi), Hajrudin Isović (ranjenici, traumatizirani i logoraši) i Dževad Jupundžić (Hrvatska). U NO SSDBiH izabrani su: Zdenka Basara, Emir Bejtović i Muhamed Mujkanović. Za predsjednika i sekretara ponovo su izabrani Namik Alimajstorović i Anes Cerić dok su za nove potpredsjenike izabrani Dr. Milorad Muratović i Senada Softić-Telalović.

TRECI KONGRES DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE

U periodu od 13. do 14. maja, u Sarajevu u hotelu Terme, održan je Treći kongres Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH) u organizaciji Glavnog odbora SSD BiH (GO SSDBiH) i suorganizaciji Danskog vijeća za izbjeglice (DRC). Pokrovitelj Kongresa bilo je Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH a u radu Kongresa učestvovalo je 68 delegata predstavnika bh.dijaspore iz 21 zemlje. Ispred nadležnih institucija u BiH, Kongresu su prisustvovali predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstva za civilne poslove BiH, predstavnici Vlade Kantona Sarajevo, te predstavnici nevladinih organizacija u BiH. Kongres su medijski pratili predstavnici elektronskih i štampanih medija, tako da je na zadovoljavajući način propraćen i prezentiran široj bh javnosti.
U drugom dijelu Kongresa, izvršeno je razrješenje dosadašnjih i izbor novih organa Svjetskog saveza dijaspore BiH. Nakon izbora Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH, za novog predsjednika SSD BiH izabrana je Senada Softić – Telalović iz Australije, za potpredsjednike Milorad Muratović iz SCG i Zaim Pašić iz Velike Britanije, a za sekretara SSD BiH Faruk Tičić iz Velike Britanije. Sjedište Svjetskog saveza dijaspore BiH i dalje ostaje u Birminghamu u Velikoj Britaniji.
Novoizabrani članovi Glavnog oodbora su: Admira Fazlić (Holandija), Medaga Hodžić (Italija), Emina Zejnić (Slovenija), Haris Halilović (Njemačka), Hajrudin Isović (Njemačka), Kemal Baysak (Turska), Rusmir Trokić (Belgija), Hamdija Malić (Hrvatska), Hilko Bjelak (Austrija), Rizvan Halilović (Makedonija), Nesib Karišik (Švedska), Refka Kovač (Norveška), Ismet Majdančić (Švicarska), Namik Alimajstorović (Velika Britanija), Kelima Dautović (Velika Britanija), Anes Cerić (Velika Britanija), Sejad Suljić (Luksemburg), Ivan Butina (Italija) – predstavnik mladih u SSDBiH i Ivana Delić (Njemačka) – predstavnik mladih u SSDBiH.

KAKO JE NASTAJAO SSDBIH:

Svi oni koji su od početka bili uključenji u realizaciju ove ideje, znaju da je BIH UK NETWORK iz Birminghama jedini ozbiljno prihvatio pismo namjere o osnivanju krovne organizacije Bosanaca i Hercegovaca u svijetu koje je 1999 godine poslao Dr. Mustafa Karavdić iz Australije. Potom je Network na preko 700 adresa širom svijeta poslao pismo namjera za održavanje kongresa dijaspore BiH. Na pripremni sastanak u London koji je održan o u junu 2001 godine u prostorijama BIH Kluba Brent, odazvali su se predstavnici udruženja iz Australije, Austrije, Velike Britanije, Danske, Holandije, Republike Irske, Švicarske, SAD i Švedske. Na tom istorijskom skupu organizacioni odbor iz Velike Britanije koji su sačinjavali: gospođe Dr. Zdenka Besara, Kelima Dautović i Branka Franić te gospoda Faruk Tičić, Zaim Pašić, Anes Cerić, Nihad Filipović, Ferid Kevrić, Idriz Kadunić, Muhamed Siranović, Idriz Saltagić i Spaho Bajrić, Namik Alimajstorović proširen je članovima iz Australije Dr Mustafa Karavdić, Švedske Hajrudin Avdić, Danske Mirzet Dajić, Holandije Besim Ibišević i SAD Šukrija Džidžović uz pomoć gospode Hajrudina Omerovića i Zlatka Vukmirovića doprinjeli da dođe do održavanja Kongresa u Sarajevu maja 2002. godine. SSDBIH je do sada uvezao sve krovne organizacije koje djeluju širom svijeta.

Incijativni odbor

AKTIVNOSTI SSDBIH

SSDBIH je do sada pokrenuo niz aktivnosti za rješavanje statusnih problema naše dijaspore i već od 2003 godine zahtjevi bosanskohercegovačkog iseljeništva nalaze se u ladicama nadležnih organa. Od dole pobrojanih zahtjeva samo je djelimično realizovan projekat priznavanja diploma našim studentima koji su završili prestižne svjetske fakultete. (Bolonjska deklaracija)

ULAGANJE U BIH

BIH dijaspora smatra da su korupcija, birokratija i opšta nesigurnost osnovne prepreke za veće investiranje u Bosnu i Hercegovinu. U ovom trenutku BiH dijaspora je najveći ulagač u našu zemlju jer godišnje putem raznih osnova unese u domovinu oko šest milijardi KM. Samo u prošloj godini preko Centralne banke BIH ušlo je oko 3 milijarde. Poznavajući mentalitet naših ljudi i naviku da bas puno ne vjeruju bankama oni novac u BIH donose u kešu i slobodni smo tvrditi da je prvobitna procjena od 6 milijardi realna.

BIH dijaspora traži zaštitu investicija, poreske olakšice i smanjene svih administrativnih prepreka koje odvraćaju ljude od ulaganja u BIH.

POVRATAK U BIH

Naš je kapitalni cilj da se konačno implementira Aneks 7 Dejtonskog ugovora i omogući održivi povratak.

Svjedoci smo da se dobar dio imovine vratio ali da još ima slučajeva kočenja povratka, represije nad povratnicima i uzurpiranja njihove imovine. Želimo potaći klimu u kojoj će se voditi računa ne samo o povratku nego o održivom povratku, i u povratničkim sredinama graditi objekti od opšteg interesa, škole, ambulante i otvarati radna mjesta.

IZGUBLJENI RADNI STAŽ U PERIODU 1992-1995.

BIH dijaspora se zalaže za jedinstveno uređenje naknade štete koja je građanima BiH nanesena nezakonitim otkazima na radnom mjestu i izgubljenim radnim stažom u periodu 1992 -1995. kao i priznavanju u penzioni staž u duplom trajanju vremena provedenog u koncentracionim - sabirnim logorima i na tzv. radnoj obavezi.

Ogroman broj građana Bosne i Hercegovine u tom periodu zbog nezakonitih otkaza i ukupne ratne situacije, znači ne svojom voljom, ostao je bez radnih mjesta i država bi ih trebala kompezirati makar priznavanjem radnog staža.

PRIZNAVANJE DIPLOMA STEČENIH U INOSTRANSTVU

BIH dijaspora traži jedinstveno priznavanje diploma i kvalifikacija građana Bosne i Hercegovine stečenih u inostranstvu. Nepostojanje takve prakse jedna je od najvećih smetnji povratka obrazovanih i mladih kadrova u BIH.

Pri tome treba insistirati na dosljednom provođenju Zakona o Visokom obrazovanja i Bolonjske deklaracije kojom se ovo pitanje uspješno rješava.

BIH DOPUNSKE ŠKOLE

Nakon mnogobrojnih zahtjeva BIH dijaspore donesen je jedinstveni program za BIH dopunske škole ali još uvijek se čekaju udžbenici. Problem je obezbijediti 70 000 KM koliko košta štampanje knjiga međutim to se, po nama, svjesno opstruira jer je poznato da djeca Srba i Hrvata iz Bosne i Hercegovine idu u srpske i hrvatske škole koje rade u dijaspori pod kontrolom tih država. Potrebno je dakle “NATJERATI” državu da se uključi u ovaj problem, štampanje knjiga, finasiranje učitelja koji rade u ovim školama i prizana radni staži učiteljima koji su radili i još uvijek rade u BIH dopunskim školama.

DVOJNO DRŽAVLJANSTVO

Insistiramo da se što hitnije pristupi tehničkoj izmjeni Dejtonskog ugovora koju je prilikom proglašenja Zakona o dvojnom državljanstvu istakao tadašnji Visoki predstavnik. Konkretno iz zakona treba izbaciti ograničavajuću odredbu da (Član 17 Zakona o Državljanstvu) "dvojno državljanstvo mogu imati građani Bosne i Hercegovine ukoliko naša država sa tom zemljom ima potpisan bilateralni sporazum," Podsjećamo da je do danas bilateralni sporazum potpisan sa Srbijom, Crnom Gorom, i Švedskom. ka i to da ispis iz BiH državljanstva traže samo Njemačka, Austrija i Luksemburg.

SSDBIH insistira na tome da se u budući Zakon stavi :”da dvojno državljanstvo mogu imati svi građani Bosne i Hercegovine ukoliko im zakon tih država to dozvoljava”

INFORMISANJE

BiH dijaspora smatra da je informisanje kako same dijaspore tako i naših građana u dijaspori o problemima BIH dijaspore nedovoljno i neadekvatno. Naime, specijalne emisije koje su namjenjene dijaspori naši građani u BIH ne mogu gledati na tzv zemaljskoj televiziji, internacionalna izdanja naših novina nisu ista kao novine koje izlaze u zemlji pa imamo paradoksalnu situaciju da u ovdašnjim novinama nemamo stranicu namjenjenu vijestima iz dijaspore. Stvara se VJESTAČKI jaz između NAS i VAS, što jednom i zauvijek mora prestati..

PROMJENE USTAVA

Stav SSDBIH je da se promjenama Ustava Bosne i Hercegovine pristupi ozbiljno kako bi se on napravio prema mjeri čovjeka, građanina.

Mi, BiH dijaspora želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu:

- kao demokratsku zemlju u kojoj vladaju evropski standardi,

- kao zemlju u kojoj se poštuju ljudska prava,

- kao zemlju koja brine o svojoj omladini, svojim građanima i mnogobrojnoj dijaspori.

- kao zemlju u kojoj egzistira jedinstveni ekonomski prostor.

- kao zemlju koja će imati puno manje slojeva vlasti i vlast koja ce efikasno raditi.

- kao zemlju koja će u uz pomoć novog Ustava našu zemlju izvući iz kruga siromaštva.

IZBORNI ZAKON

U vezi Izbornog zakona i načina glasanja, SSDBIH traži:

1) Da bosnakohercegovačka dijaspora bude posebna izborna jedinica, i da u Parlamentu BiH obavezno bude predstavnik iz dijaspore.

2) Da se se, naravno u skladu sa zakonom, omogući glasanje u BiH Ambasadama i na drugim prigodnim mjestima, na način kako to predlažu Ambasade u pojedinim zemljama,

3) da se omogući i glasanje putem pošte - kao alternativa za zemlje gdje BiH nema DKP ili za one koji zbog udaljenosti ili iz drugih razloga nisu u mogućnosti da glasaju u Amabasadama i na drugim mjestima.

4) da se pojedonostavi način glasanja (da se izbace silne procedure oko registracije i sl. )

Smatramo da ćemo ovakvim prijedlozima pomoći u rješavanju i izradi optimalnog Izbornog zakona, a koji će poslužiti i omogućiti svima koji žive u dijaspori da se svojim izlaskom na glasanje direktno uključe u kreiranje budućnosti svoje države.

Posebno ističemo da BIH dijaspora mora imati svoju izbornu jedinicu, jer na taj način dijaspori se omogućuje da predlaže i bira svog kandidata preko kojeg će dijaspora postati i aktivan činilac u rješavanju kako svojih, tako i drugih problema!

MATICA ISELJENIKA , MINISTARSTVO ZA DIJASPORU TE ZAKON O DIJASPORI

Mi smo jedina zemlja u svijetu koja nema svoju Maticu iseljnika i BIH dijaspora željno očekuje konačno donošenje zakona o matici iseljenika, kako bi ta značajna institucija počela sa radom. Prijedlog BIH dijaspore je da u budućoj matici rade i osobe iz BIH dijaspore koje itekako poznaju stanje u bosanskohercegovačkoj dijaspori.

Ministarstvo za dijasporu je prijeko potrebno ministarstvo koje bi rješavalo nagomilane potrebe oko 1,3 miliona naših gradjana u svijetu. U ovom trenutku o potrebama dijaspore brinu čak tri ministarstva Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo civilnih poslova. Ministarstvo vanjskih poslova, plus enitetska ministarstva za obrazovanje i kulturu. Trenutno se neka važna pitanja za BIH dijasporu rješavaju u dva ministarstva i samim time u startu su osuđena na sporost i neefikasnost.

Zakon o dijaspori je nešto na čemu se mora neprestano insistirati. Prioritetbo je konačno pokrenuti inicijativu za donošenje zakovog zakonskog akta bez čiji nedostatak vladajuća struktura koristi da bi se spram 1,3 miliona svoji građana koji žive u inozemstvu odnosila u skladu se svojim ličnim simpatijama i interesima.

LOBIRANJE ZA BIH U ZEMLJAMA GDJE ŽIVI BIH DIJASPORA.

SSDBIH treba da radi na uspostavi tzv. Lobi - klubova koji bi okupljali naše ugledne građane u dijaspori i njihove prijatelje koji bi po važnim pitanjima lobirali kod tamošnjih vlasti.

PRENOS ZNANJA I ISKUSTVA IZ DIJASPORE U BIH

Trudidt ćemo se da omogućimo što širi prenos znanja i iskustava iz dijaspore u BiH , da oživimo stalni proces komunikacije i most saradnje koji je dvosmjeran a ne jednosmjeran kao što je, na žalost, u ovom trenutku.

PREDIZBORNA OBEĆANJA NAŠIH STRANAKA

U zadnje tri predizborne kampanje pobjedničke strane su obećavale:

- formiranje državnog ministarstva za dijasporu,
- obnovu rada matice iseljenika BiH,
- pokretanje inicijative za organizovanje dopunske nastave na maternjem jeziku,
- rješevanje pitanja dvojnog državljanstva,
- ponovno aktiviranje satelitskog signala bosanske televizije,
- povrat i sigurnost vaše imovine ma gdje se ona nalazila,
- dobrovoljni povratak mladih i obrazovanih kadrova u domovinu uz prethodno obezbjeđenje uvjeta sličnih onim kakvi im se nude u inozemstvu,
- afimarmaciju bosanskog identiteta, kao zajedničkog identiteta svih građana Bosne i Hercegovine bez obzira na vjersku i etničku pripadnost,
- liberaliaciju viznog rezima,
- zakonske olakšice za Vas koji boravite u iseljeništvu, a koji imate namjeru da investirate u domovini, na profitabilnoj osnovi.

REGISTRACIJA GLASAČA IZ DIJASPORE

Registracija glasača je ozbiljan posao i ukoliko to državni organi shvate biće sigurno više glasova iz dijaspore. Ikoliko pak to prepuste nekom drugom odziv birača na izbore će i daljece biti veoma slab. Primjera radi, 1996. godine predstavnici BiH Ambasade iz Londona obišli su sve klubove i održali javne tribine i potom je zabilježeno 2.300 glasača prijavljenih za izbore u BiH. Nakon toga, niko od zvaničnih organa više nije održavao slične skupove i danas iz Britanije glasa maksimalno 300-400 Bosanaca i Hercegovaca. Znači, za sljedeće izbore zainteresirane stranke trebaju da odrade jednu predizbornu kampanju i u dijaspori i onda je realno očekivati i veće glasačko tijelo.