Vaš Stav	10.09.2009

Piše: Faruk Tičić

Dejton II

U sadašnjoj situaciji kad u našoj državi Vjeće ministara neče da izabere ministra policije, direktora za evropske integracije, kad Vlada federacije ne funkcioniše zbog bojkota hrvatskih članova koji štite svoje močnike kad je u pitanu koridor Vc, kad Mostar nema svog gradonačelnika, kad se po izvještaju Transparency International Bosne i Hercegovine korupcija ne smanjuje, naprotiv ona se povečava, kad se u republici srpskoj u nazivima gradova ukida prefiks bosanski i na taj način po ne zna koji put šalje poruke da oni ne pristaju na nikakvo zajedništvo, kad se očekuju veče posljedice ekonomske recesije i kad se očekuje proces popisivanja državne imovine, dotle se na svjetskoj političkoj sceni se sve više zagovara sazivanje nove konferencije pod imenom Dejton II na kojoj bi se pokušalo izmjeniti ono što je urađeno Dejtonom I.

Bosna i Hercegovina ponovo ispunjava kolumne najpoznatih svjetski magazina:

,,Bosna i Hercegovina, prvi put nakon što je Dejtonskim sporazumom okončan rat u ovoj zemlji prije 14 godina, na ivici je kolapsa, a njeno stanovništvo ponovo govori o mogućnostima rata, pišu u svom tekstu objavljenom u posljednjem broju magazina "Foreign Policy" Patris Mekmehon (Patrice C. McMahon) i Jon Vestern (Western(objavljeno u Avazu 02.09.2009. 07:48).Ovo dvoje profesora američkih univerziteta ističe da su postratni napori međunarodne zajednice u BiH, u poređenju s onima za Njemačku i Japan, bili kolosalni.

BiH je, po stanovniku, dobila neuporedivo više pomoći nego ove dvije države"Poslije rata, u BiH upumpano je 14 milijardi dolara pomoći, čime je ta država postala poligon za najširi i najinovativniji eksperiment demokratizacije u istoriji. U eksperimentu je učestvovalo 17 različitih vlada, 18 agencija UN i oko 200 nevladinih organizaacije. U poređenju sa najvećim sličnim poduhvatima u istoriji, poput obnove Njemačke i Japana poslije Drugog svjetskog rata, u Bosnu je, po glavi stanovnika, uloženo neuporedivo više novca. Istragom, koja je sprovedena 1999. godine, otkriveno je da je oko milijardu dolara tog novca jednostavno nestalo", navodi "Forin afers'.

Bosna i Hercegovina je na ivici kolapsa. Institucionalni problemi u toj državi mogli bi dovesti do novih podjela i novih sukoba. Lokalna korupcija i nesposobnost međunarodnih zvaničnika povećavaju frustracije, piše američki magazin "Forin afers".

Navodi se i da su tamošnje institucije dodatno oslabljene serijom grešaka međunarodne zajednice, čiji su "eksperti" često su dolazili sa malo znanja, naročito o istoriji i kulturi podneblja, ali snažno motivisani ogromnim plaćama koje nisu pokrivali ozbiljni planovi rada.“

Najžalosnije u svemu tome što je u tom dejtonskom ustavu ugrađeni mehanizmi zasnovani na kompromisu na etničkim osnovama,a koji su kasnije omogućili te podjele. Takav sistem je omogućio stvaranje osnova korupcije, , a koji se najviše očituju u ... Policiji, političkim strankama, vladi oba entiteta, zdravstvu i građevinarstvu", tvrde Mekmehon i Vestern. Istovremeno takav sistem onemogućava razvoj umjerenih političkih snaga i guši ekonomski napredak.

No, to nije dalo očekivani rezultat. Dejton je okončao rat, ali nije donio mir, nacionalno pitanje je predominanto, ekonomska situacija sve lošija, pa je BiH, između ostalog, pri dnu ljestvice država u kojima je moguć razvoj biznisa.“

BiH je za većinu zemalja Zapada zaboravljeni problem, na dnu liste prioriteta, nakon zemalja kao što su Irak, Iran i Sjeverna Koreja, piše danas "New York Times(objavljeno u Avazu 06.09.2009. 17:01)".

U tekstu pod naslovom "Dok Evropa spava, Bosna vri" autor prenosi upozorenje iz teksta američkog Ministarstva inostranih poslova "Smrt Dejtona", u kome se navodi da je "BiH sada, usljed etničkih podjela koje nikako da zacijele, raširene korupcije i političkog ćorsokaka - na ivici kolapsa, i ukoliko se problem ne uzme u razmatranje aktuelni trendovi u pravcu fragmentacije skoro će sigurno voditi zemlju ka nastavku nasilja".

,,Ovih dana u posjeti BiH su došli zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, Stuart Đons (Stuart Jones) i Zoltan Martinez (Zoltan Martinusz), izrazili su danas podršku euroatlantskim putu Bosne i Hercegovine i zabrinutost što u, posljednjih nekoliko mjeseci, nije došlo do željenog napretka u tom procesu (Avaz, 02.09.2009. 19:03).

Povodom trenutačnoga stanja koje vlada BiH uvaženi gosti izrazili zabrinutost svojih vlada takvom situacijom. Rečeno je da se ništa ne ostvaruje ka procesima euroatlantske integracije."

Kako pojedni svjetski teoretičari (Foreign Bolic" Paris Mekmehon (Patrick C. McMahon) i Jon Vestern (Western) kažu:

,,Dejtonski sporazum-ustav zaslužan je za stvaranje državne strukture, formiranje Brčko Distrikta, povratak prognanika, formiranje jedinstvene vojske.“

Posmatrajući s našeg gledišta mi ne možemo da shvatimo o kojoj društvenoj strukturi oni govore. Da li je to ova struktura koja se manifestuje kroz dva entiteta, koji imaju atribute države i tako se i ponašaju. Na jednoj strani imate Federaciju kao aždahu sa bezbroj glava i koje svaka za sebe misli i radi.

Na drugoj strani imate RS čiji političari ne prihvataju da su oni entitet, već da je njihova tvorevina država.

Pa onda postavlja se pitanje gdje je država BiH?

Ona postoji na papiru, ali nažalost u praksi ona ne funkcionira.

Zašto ne funkcionira države?

Pa iz prostog razloga što se prvo išlo na stvaranje i jačanje entiteta, a kad se to ostvarilo i otelo kontroli pokušalo se promijeniti na taj način kako bi se ojačale institucije države, ali to ne uspjeva zaslugom političara iz RS koji opstruiraju sve što vodi ka jačanju BH-a države.

Hrvatski političari ne odustaju od formiranja trećeg entiteta i ako on u praksi postoji.

Za njih glavni gradovi države su Banja Luka i Mostar, i za njih su Beograd i Zagreb mnogo bliži nego Sarajevo.

Političari iz bošnjačkog naroda se sve više nesnalaze i polako gube tlo pod nogama.

Kako ovaj magazin spominje dejtonskim sporazumom omogućen je povratak, jeste na papiru. U praksi proces povratka nikad u cijelosti nije zaživio, prije bi se moglo reči da je tzv održivi povratak propao i da danas imamo čisto etničke sredine, gdje podjela vidljiva na svakom koraku.

Dejton je stvorio jednu državu kroz jedan sporazum o kojem se sve više otkriva svakim danom, pa tako i izjava arhitekte tog sporazuma Richarda Holbruka:

"Pre 10 godina u sporazum smo uneli stavku da se unilateralno možemo koristiti vojnom silom kako bi iskorenili strane borce - mudžahedine. Da to nismo učinili, sada bismo u Bosni imali drugi Afganistan.Tada nismo znali za al-Kajdu, ali sada znamo da su upravo Dejtonski mirovni sporazum i kasnija akcija na Kosovu zaustavili Osamu bin Ladena i al-Kajdu da od Balkana naprave Afganistan. Bosna je, ne zaboravimo, mnogo bliža i nama i zapadnoj Europi od Afganistana. Tada smo bili jako blizu tome da se sve okonča ratom po šumama, liticama i pećinama Balkana. Kao što je to bio slučaj u Afganistanu. Znate, nacisti su 44 divizije morali da rasporede na području bivše Jugoslavije. Eto, zbog toga je od velike važnosti da Sjedinjene Države održe interes za Balkan," rekao je Holbruk.

Tako su razmišljle vodeće svjetske sile, bojali su se da se ne stvori novi Afganistan, a sve je drugo bilo u drugom interesu, pa i stvaranje normalne države Bosne i Hercegovine!

I ako je rečeno da je ova dejtonska BiH nastavak kontinuiteta državnosti BiH što bi laički značilo da je to država sa svojom imovinom. Međutim to nije tako, nego sada država mora dokazivati šta je njeno vlasništvo i da bi se to utvrdilo formiraju ništa više negoli dvije komisije, jedna iz OHR, a druga od Viječa ministara, da izvrše popis imovine, a poslije čega če sporazumno podjeliti između entiteta.

Vlada ne zasjeda na nivou države, a ako zasjeda onda se ona bavi samom sobom, promoviranjem ministara ili opstrukcijom postavljanja ministara, ali su u jednom jedinstveni kad su u pitanju povećanja plata!

Vlada se ne bavi životnim pitanjima kako pospješiti kvalitet života, kako stvoriti nova radna mjesta i kako se suprostaviti ekonomskoj recesiji.

Naprotiv, svi oni prvo slušaju svoje stranačke lidere, Dodika, Tihića i Čovića i koji predstavljaju tu neefikasnu i korumpiranu vlast, koji ističu da žele samo zaštite nacionalne vitalne interese svojih naroda. Bilo bi bolje kad bi oni zaštitili taj narod od njih samih.

Stvarna ekonomska situacija je zaista teška i svi statistički podaci koji govore o nekom napretku su sušta laž. Ima onaj ko ima.

Postoji jedna anegdota iz Crne Gore. Po pričanje naroda za vrijeme knjaza Nikole vršila bi se podjela žita narodu. Pa kad bi se žito dijelilo pojedinci su bili pitani:

,, Koliko ti oka (mjera za težinu) žita imaš?“

Upitan bi odgovarao pet oka, onda bi predstavnik knjaza naređivao:

,, Daj mu još toliko!“

I tako redom, slijedeći bi odgovarao sedam oka, ovaj bi mu odgovarao velikodušno:

,, Čoče daj i ovom još toliko!“

Kad bi na red došao onaj koji bi rekao da nema nijednu oku, onda bi mu onaj predstavnik knjaza isto tako velikodušno rekao:,, E, moj čoče kad nemaš ništa i netreba ti ništa!

Razvojni projekti se ne ostvaruju, primjer je izgradnja koridora magistralnog puta Vc.

U Federaciji se ne mogu dogovoriti, koji su interesi važniji ili interesi pojedinaca iz hrvatskog naroda koji su pokupovali zemljište znatno ranije i navijaju da tim putem mora proći taj koridor kako bi na taj način oni zaradili basnoslovne sume, ili državni interesi!

Oni su samo važni, nije važna niti država, a kamo li pripadnici njihovog naroda koji će biti direktno pogođeni premještanjem ili primjenom rute ovog puta koji oni žele da urade.

Zbog toga ne radi ni vlada, nije važno što postoje novčana sredstva za taj projekat.

Neka, bolje je tako, nek se ta sredstva malo ohlade!

Kako će biti berićeta, kad svako vlači na svoju stranu. To ti je kao u jednoj kući,,ako svi doprinose, a ako samo jedan rasipa tu ti nema rahatluka!

Nažalost u ovoj državi je mnogo više onih koji odnose nego što donose, jer im je to ovaj ustavni sistem omogućio i jedino kvalitetno ustavno rješenje je uvjet za daljnji razvoj i napredak BiH, pa i na ekonomskom planu.

Pošto su sve karte na stolu sve su opcije u daljem razvoju političke situacije BiH su moguće.

Razmišlja se i ovako.

U slučaju raspada BiH, smatraju autori ovih novina, nastala bi mala i ranjiva državica bosanskih muslimana, čime bi se, suprotno interesima Vašingtona i Brisela, islamskom svijetu poslala pogrešna poruka.

Svijet bi to najmanje želio da se stvori islamska država na Balkanu u centru Evrope, ali ako se ne prekine ovo stalno razbijanje i ovakve dejtonske BiH, i to je moguće.

"Ukoliko međunarodna zajednica ne bude u stanju da ispuni obećanja, onda se u pitanje dovodi kredibilitet EU i NATO i njihov dosadašnji ulog u izgradnju BiH... Neuspjeh u Bosni imao bi još gori uticaj na kredibilitet tih organizacija na svjetskoj sceni", smatra "

Forin afers".

Mekmehon i Vestern smatraju da je za rješnje problema u Bosni potreban veći angažman SAD, imenovanje specijalnog izaslanika za Balkan i ujedinjenje politika Vašingtona i Evropske unije, koja, opet, mora da odbaci dosadašnju politiku popuštanja lokalnim liderima i definiše jasne zahtjeve, koji bi otvorili jasnu evropsku perspektivu BiH.

Istovremeno, Brisel uticaj mora usmjeriti i prema Beogradu i Zagrebu, kako bi se, preko njih, politički predstavnici Hrvata i Srba u BiH natjerali na veću kooperativnost i konstruktivnost. Predlaže se i nastavak snažnog međunarodnog vojnog prisustva u BiH i takva razmišljanja uglednih američkih profesora javlja i Televizija Srbije.

Analizirajući sve ove momente koji su itekako važni za dalju budućnost Bosne i Hercegovine većina aktera smatra da je potrebna nova međunarodna konferencija iz više razloga.

Smatram da je međunarodna konferencija o BiH neophodna, jer Bosna i Hercegovina je imala svoju državnost i prije Dejtona i ne možemo ostati država koja je definirana jednim međunarodnim sporazumom, što bi značilo da j Država BiH postoji tek od Dejtona!

Da bi mi sami stvorili ustav treba se eliminirati sve ono što je uslovljeno dejtonskim ustavom i zbog toga je potrebno da oni koji su nam nametnuli tzv dejtonski ustav uvide svoje greške sazovu međunarodnu konferenciju te da jasno kažu da je taj Ustav smetnja ka razvitku jedinstvene, demokratske države BH.