NIJE SIJA NEGO VRAT
BH dijaspora je moguca u onoj mjeri u kojoj je moguca BH kao drzava . Sadasnje organizaciono stanje Svjet skog Saveza dijaspore BiH ( mislimo na njegovu etnicku komponentu ) je samo refleksija stanja u Bosni i Hercegovini . Kako ideja bosnske drzavnosti , iz poznatih povjesnih razloga , jos nije opce-prihvacena ni u samoj BiH , nemoguce je ocekivati njeno cjelovito ostvarenje u dijaspori .
Ali to ne znaci da BH dijaspora nije moguca niti da ne postoji vec samo da ona jeste takva kakva jeste , pretezito Bosnjacka , ali time nista manje bosanske .
Pravo je ovdje pitanje - ne je li moguca BH dijaspora , nego ima li uvezivanje BH dijaspore u Svjetski Savez BH Dijaspore smisla ? Ovakvo koncipirano pitanje implicira da zapravo BH dijaspora postoji , bez obzira sto i kako je mi vidjeli i dozivljava -li . Sto se pak njenog Svjetskog Saveza tice upitnikom pod koji stavljamo smisao takvog organizacionog uvezivanja BH dijaspore zeli se naglasiti neucinkovitost u realiziranju osnivackom Deklaracijom proklamiranih ciljeva sto je opet problem koji se vise tice drzave BiH i njene jalovosti nego dijaspore i njenog Svjetskog Saveza kao takvih . No ovom prilikom necemo neposredno o odnosu ( nepostojecem ) drzava BiH - dijaspora . Ovdje nas vise zanima BH dijaspora po sebi i upitnost pod koji se stavlja uopce mogucnost njenog opstojanja .
BH dijaspora je noviji i pri tome pretezito ili gotovo pa 100% bosnjacki fenomen te iako je iseljavanja Bosnjaka u Tursku prisutno vec stoljece i pol , stvarno , tek se sa posljednjim domovinskim ratom ( koji je vise nego i jedno prethodno povijesno razdoblje bio period dramaticnog preloma u kontinuitetu borbe Bosnjaka za nacionalnu afirmaciju ) , moze se govoriti o bosanskoj ( Bosnjackoj ) dijaspori u tehnickom smislu pojma . U tom smislu moguce je sloziti se sa g. Dervisevicem i njegovom konstatacijom kako se Bosnjacko iseljenistvo u Tursku ne moze smatrati dijasporom .
Medjutim , cini se , ovdje se radi o pukom tehnicizmu kojim se nastoji potkrijepiti teza : posto Bosnjaci u Turskoj nemaju to i to , shodno uobicajenom ili opsteprihvacenom znacenju pojma dijaspora to i nisu dijaspora . Ali , valja nam ovdje biti opreznim i " stvar " posmatrati dijalekticki . Cinjenica je pak da je bosnjacka svijest medju Bosnjacima/Tur -cima i danas i te kako prisutna , u sta se svako ko je imao prilike boraviti u Turskoj i sretati se sa tim ljudima lahko moze uvjeriti . U Turskoj i danas postoje naselja (sela) kompletno nastanjena Turcima bosnjackog porjekla , u kojima se govori stari , arhaicni bosanski jezik . U jednom takvom kod Izmira sam i osobno bio i imao priliku uvjeriti se u ite- kako zivu bosnjacku i bosansku svijest njegovih zitelja . Cinjenica je takodjer da je bosanski domovinski rat tu bosnjacku svijest medju tim ljudima ozivio u toj mjeri da su se po prvi put pocela formirati i udruzenja Bosnjaka ( ili Turaka, nazovite kako hocete jer ti ljudi jesu i jedno i drugo ) pa sada vec imaju , zahvaljujuci gospodinu Kemalu Bajzaku i njegovim suradnicima i tzv. Federaciju udruzenja kulture Bosnjaka u Turskoj .
Prema tome, novo vrijeme poradja i nove fenomene , te ako se Bosnjaci u Turskoj do jucer nisu mogli u tehnickom smislu pojma drzati dijasporom oni to danas jesu ( a u duhovnom smislu uvjek su i bili ) . Ako Turska jos uvjek ne udovoljava nekim standardima nuznim da bi dijaspora razvijala i njegovala specifiku po kojoj se prepoznaje kao dijaspora ( skole na maternjem jeziku , kultura , religija ) to ipak ne znaci , posmatrano s aspekta turskih nastojanja da se prikljuci EZ , da ce tako i ostati .
To je jedno , a drugo , da ponovimo jer se to previdja , u emotivnom ( duhovnom ) smi -slu , svijesti o posebnosti Bosnjaka u Turskoj NIKADA NIJE FALILO . Samo se tako moze objasniti da je , unatoc turskoj drzavnoj politici , koja je iz svojih razloga forsira - la : jedna drzava , jedna zastava , jedan narod , opstala svijest o Bosnjackoj ( Armenskoj , Kurdskoj...) posebnosti .
Jednako tako , razvojno dakle , valja prstupiti posmatranju i proucavanju pojma dijaspora DANAS I OVDJE . Ako bi smo u analizi implementirali iskljucivo standarde na koje se poziva g. Dervisevic onda danas ne bi bilo moguce govoriti ne samo o BH dijaspori nego niti o Australijskoj ili dijaspori Juzno Africke Republike , a i jedno i drugo , makar koliko pojmovno-tehnicki kontraverzno , postoji . Zapravo fakat da postoje ove dvije mulit etnicke i multi rasne dijaspore cini nam se naj jacim argumentom u prilog teze da je za postojanje ili ne postojanje neke dijaspore NAJ VAZNIJA SVIJEST o zajednickom porijeklu ili pripadnosti . Ta kolektivna memorija moze biti i etnicki i religijski opredjeljena , a moze i domovinski . Jedno moze iskljucivati i potirati drugo i trece , ali moze biti da se povjesno kreira i jedan takav balans koji nece znaciti dokidanje nego jednu ravnotezu i jednog i drugog i treceg . Upravo takvu situaciju imamo u slucaju australijskog fenomena dijaspore ( a mislim nije pretjerano ustvrditi i pojave dijaspore JAR koja je zaceta kao fenomen udruzivanja iseljenih afrikanera ( bjelci ) , a sve vise postaje sa prikljucenjem crnaca , multi rasna pojava ) . Smatramo da je isti fenomen moguc i u BH "slucaju ". Baratanje sa postotcima onih koji BH dozivljavaju ili ne dozivljavaju kao domovinu ovdje ne znaci i nije nikakav argument jer iskljucije faktor rata , jos zive i vruce rane i bolna i tragicna sjecanja na blisku proslost obiljezenu etnickim sukobima , a posebno se pri tome zaobilazi politika i politicka manipulacija narodom ( narodima ) . .
Mali duhovni eksperiment pokazat ce nam u cemu se sastoji ta manipulacija etnokratskih ( plemenskih ) BH politika sa narodom sto se direktno odrazava i na stanje u dijaspori .
Znameniti americki filosof John Rawls u svojoj " Teoriji pravicnosti " , poducava nas sto bi se dogodilo ako bi ljudi bili ad hock okupljeni sa zadatkom da se dogovore oko ustava kojim ce urediti zivot u zajednici , a bez da znaju o sebi i jedni o drugima personalne okolnosti , dakle - etnicko porjeklo , religijsku pripadnost , jesu li bogati ili su siromasi ...
Raws konstatira da bi svaki racionalan izbor ovakve grupe bio americki liberalizam u kombinaciji sa evropskim modelom socijal-demokratije. Zato sto ne znaju jesu li bogati ili siromasni oni bi preferirali jaku " welfare state ". I zatio sto ne znaju da li su njihiova stajalista manjinska i nepopularna oni bi zahtjevali zastitu inddividualnih sloboda i manjinskih prava .
Jednako je ovako i sa Bosnom i Hercegovinom i sa Bosnjacima , Srbima , Hrvatima i svim njenim gradjanima , kada bi se nasli u imaginarnoj Raws-ovoj situaciji . Rezultat bi bio odrziva Bosna i Hercegovina sa finim balansom izmedju individualnog i kolektivnog , etnickog i gradjanskog a to bi se onda reflektiralo i na BH dijasporu . Dru -gim rijecima , BH DIJASPORA JE MOGUCA U ONOJ MJERI U KOJOJ JE MOGUCA BH KAO DRZAVA . Sadasnje organizaciono stanje Svjetskog Saveza Dijaspore Bosne i Hercegovine ( mislimo na njegovu etnicku komponentu ) je samo refleksija stanja u Bosni i Hercegovini . Onda kada u Bosni i Harcegovini prevlada bosanska domovinska svijest bice moguce ocekivati masovnije ukljucenje bosanskih Srba i Hrvata u organizacije BH dijaspore .
Inace , prilikom formiranja Svjetskog Saveza BH dijaspore jasno su bile izrazene dvije tendencije - tendencija kreiranja svjetske krovne organizacije Bosnjaka i tendencija kreiranja Svjetske mreze dijaspore BiH na zemaljskoj osnovi , a ubjedljivo je prevladala ova druga . Drzava Bosna i Hercegovina je bila napadnuta a njen opstanak je ozbiljno bio doveden u pitanje . U takvoj situaciji ocjenjeno je da je vec u nazivu nove organizacije potrebno naglasiti taj drzavni , zemaljski tj. bosansko - hercegovacki , znaci , multi etnicki i multi religijski element , makar je de facto to bio proces kojega su pokrenuli i do kraja razvili uglavnom Bosnjaci .
Statutarno je Savez uredjen tako nikome , ni Srbima ni Hrvatima... nisu zatvorena vrata pristupa : osnovni uvjet je pripadnost i odanost ideji bosanske drzavnosti . Kako sama ideja , iz poznatih povjesnih razloga jos nije razvijena i opce prihvacena ni u samoj BiH nemoguce je ocekivati njeno cjelovito ozivotvorenje u BH dijaspori . Ali to ne znaci da bosansko hercegovacka dijaspora nije moguca niti da ne postoji vec samo da ona jeste takva kakva jeste , pretezito Bosnjacka , ali time nista manje bosanska .
I da zakljucimo - promjena naziva Svjetskog Saveza dijaspore BiH u Matica iseljenika Bosne i Hercegovine jeste moguca , ali sem cisto formalnog ne vidimo u cemu je sustinski smisao i koji je to novi kvalitet sto se dobiva tako izmjenjenim nazivom . Ovo tim prije sto smo upravo svjedoci tendencije foprmiranja Kongresa Bosnjaka svijeta koji bi se bavio narodom ( bosnjackim ) u nacionalnom smislu dok pak tendencija pri formiranja SSDBiH nikada nije bila bavljenje narodom u tom smislu nego bosanskim ( politicki shvaceno ) narodom u iseljenistvu u interesnom smislu . U to se svako moze uvjeriti iscitavanjem osnivacke Deklaracije Saveza koja je koncipirana prije svega i iznad svega interesno .